Na konferenciji “Living Planet” koju organizuje Evropska svemirska agencija (ESA), a koja se ove sedmice održava u Beču, predstavljeni su najnoviji alati i projekti koji pokazuju kako svemirska tehnologija može konkretno pomoći u očuvanju planete, ali i unapređenju svakodnevnog života.
U okviru zajedničkog evropskog projekta “Destination Earth”, razvijeni su prvi digitalni blizanci naše planete. Radi se o sofisticiranim kompjuterskim modelima koji omogućavaju da se precizno simulirajuklimatske promjene i ekstremne vremenske pojave. Dva digitalna blizanca već su dostupna javnosti:jedan fokusiran na prilagodbu klimatskim promjenama, a drugi na vremenske ekstreme.
“Ovo je revolucionarno jer ne pratimo samo prošlost, već možemo simulirati budućnost, poput porastanivoa mora ili posljedica krčenja šuma”, pojasnio je Dr. Robert Meisner iz ESA-e.
Cilj je da se unaprijed procijene efekti različitih mjera prije njihove primjene u stvarnom svijetu. Sateliti već decenijama bilježe podatke o zemlji, vodi, atmosferi i ledu omogućavajući praćenje fenomena poput odmrzavanja Arktika, gubitka šuma, urbanizacije i porasta nivoa mora, čak i na najnepristupačnijim mjestima. Ovi podaci su besplatno dostupni i koriste ih istraživači, institucije, privatne kompanije, ali i pojedinci. Ključnu ulogu u analizi ogromne količine satelitskih podataka ima vještačka inteligencija (AI).
“AI nam pomaže da iz ogromnih količina podataka kreiramo precizne modele i predviđanja koja ranije nisu bila moguća”, kaže Meisner.
Posebno značajna je primjena u poljoprivredi, gdje satelitski podaci pomažu u preciznom planiranju navodnjavanja i prognozi prinosa. Visoka rezolucija satelitskih slika omogućava razlikovanje različitihvrsta usjeva, kao što su pšenica i kukuruz, dok kombinacija sa vremenskim podacima omogućavavjerodostojne prognoze već u toku ljeta.
„Cilj je da se zalijevaju samo one parcele koje zaista trebaju vodu, čime se štedi voda, novac i štitiživotna sredina“, zaključuje Meisner.