Kako je naveo predlagač, tim zakonom vrše se izmjene i dopune Zakona o Vijeću ministara BiH radi uređivanja postupka imenovanja ministara i zamjenika ministara u slučajevima kada osobe koje vrše navedene funkcije podnesu ostavku ili budu smijenjeni.
U članu 14. i 15. Zakona o Vijeću ministara BiH propisano je da u slučaju podnošenja ostavke ili smjene ministra ili zamjenika ministra predsjedavajući Vijeća ministara dužan je u skladu s postupkom i rokovima propisanim tim zakonom imenovati novog ministra ili zamjenika ministra, a da ministar ili zamjenik ministra preuzima dužnost nakon što ga potvrdi Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH – navodi se u obrazloženju predloženog zakona.
Međutim, dodaje se da Zakonom o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine nije uređen postupak imenovanja ministra ili zamjenika ministra u slučaju kada predsjedavajući Vijeća ministara ne imenuje ministra ili zamjenika ministra u rokovima koji su određeni odredbama tog zakona, te kada je postupak imenovanja u stanju mirovanja, a zamjenici ministra vrše tu funkciju s neizvjesnim vremenskim periodom trajanja.
Emrić je, obrazlažući svoj zahtjev za hitni postupak, kazao da je na osnovu aktuelnog stanja upražnjene pozicije ministra sigurnosti BiH koji je podnio ostavku i višemjesečnog odugovlačenja postupka imenovanja njegovog nasljednika od predsjedavajuće Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, opravdana hitnost postupka izmjene i dopune zakona o Vijeću ministara BiH, kako bi se osigurala neprekinutost postupka imenovanja određivanjem alternativnog tijela ili organa za nastavak postupka u slučaju prekida ili stanja mirovanja, kao i konkretnih rokova za svako postupanje u cjelokupnom postupku imenovanja. Dakle, radi se o izmjenama i dopunama zakona visokog stepena hitnosti, koji je formuliran na jednostavan način, tako da se može razmatrati u jednom čitanju – naveo je Emrić.
Poslanik Predrag Kožul (HDZ BiH) je kazao da je taj zakon „u ozbiljnoj i dubokoj koliziji sa Ustavom Bosne i Hercegovine, sa članom 5 tačka 4 Ustava Bosne i Hercegovine“.
Pročitat ću taj članak Ustava Bosne i Hercegovine. Predsjedništvo će imenovati predsjedavajućeg Vijeća ministra koji će preuzeti dužnost nakon potvrde od strane Zastupničkog doma. Predsjedavajući će imenovati ministra vanjskih poslova, ministra za vanjsku trgovinu i druge ministre po potrebi, a koji će stupiti na dužnost po potvrdi u Zastupničkom domu. Predsjedavajući i ministar zajedno čine Vijeće ministara s obavezom provođenja politike i odluka Bosne i Hercegovine itd. S teritorije Federacije ne može se imenovati više od dvije trećine svih ministara. Predsjedavajući će također imenovati zamjenike ministara koji neće biti iz istog konstitutvnog naroda kao njihovi ministri, a koji će stupiti na dužnost nakon potvrde od strane Zastupničkog doma. Vijeće ministara dužno je dati ostavku ako mu u bilo koje vreme Parlamentarna skupština izglasa nepovjerenje – citiro je Kožul odredbe Ustava BiH.
Nakon toga je ponovio da je taj zakon „u dubokoj koliziciji praktično sa svakom riječi ili svakom rečenicom ovog članka Ustava Bosne i Hercegovine“. Kolegice i kolege, pozivam vas na ozbiljnost, odgovornost i poštivanje Ustava Bosne i Hercegovine, što znači odbijanje u prvom redu hitne procedure – kazao je Kožul.
Nakon njegove diskusije, poslanici su glasali i sa 25 glasova „za“, devet „protiv“ i jednim suzdržanim, odlučili da će predloženi zakon razmatrati po hitnom postupku, što znači u jednom čitanju i bez mogućnosti ulaganja amandmana.
Klub HDZ-a BiH potom je zatražio polusatnu pauzu, nakon koje je nastavljena rasprava o predloženom zakonu po hitnom postupku.