Krizu je nazvao političkom, a za najodgovornijeg imenovao Milorada Dodika, prdsjednika republike Srpske. Uz oštro protivljenje ruskog ambasadora, većina članova Vijeća sigurnosti UN-a osudila je poteze rukovodstva Republike Srpske i dala punu podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, prenosi N1.
Sjednica je počela pozivom predsjedavajućoj Predsjedništva BiH Željki Cvijanović i visokom predstavniku Christinu Schmidtu da sjednu za stol. Ruski ambasador se odmah usprotivio zbog prisustva Schmidta.
“On nema pravo da govori u ime međunarodne zajednice niti da predaje dokumente Vijeću sigurnosti. Jedino može da se obrati kao privatno lice i tako ćemo tretirati njegovo prisustvo danas na sjednici. Diskreditirao se jer je uzurpirao moć i destabilizirao situaciju u BiH. Ne želim gubiti vrijeme slušajući njegove pristrasne misli”, rekao je Vasily Nebenzya, ruski ambasador u VSUN
Nakon kratkog protesta, ruski ambasador je napustio salu. Uprkos ruskoj intervenciji, Schmidt se vrlo brzo obratio ambasadorima. Podsjetio je odmah na početku kako je rat u BiH rezultirao genocidom u Srebrenici poručivši da je teško stečeni mir sada ugrožen.
“Ovih dana mi stalno prilaze građani širom BiH da mi kažu gospodine Schmidt molim vas pobrinite se da ne bude rata. Na ovo ja uvijek odgovaram da ne vidim opasnost od rata, jer niko ne želi prolaziti kroz takvo iskustvo opet”, naglasio je Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH.
Prva četvrtina godine je prilično obilježena tenzijama. Schmidt tvrdi, riječ je trenutno o političkoj, ali ne i sigurnosnoj krizi. Politike iz Republike Srpske koje su na sceni, planirane su ranije, kaže Schmidt, a sada su eskalirale napadima na ustavni poredak.
“Gospodin Dodik je intenzivirao napade na ustavni poredak tako što je navodio rukovodstvo Republike Srpske da usvoje zakone kojima se zabranjuje državnim pravosudnim i policijskim institucijama djelovanje u ovom entitetu, na sto je stavio i novi nacrt ustava čime je nagovijestio secesiju”, rekao je Schmidt dalje u svom obraćanju.
Sve je rezultiralo time da nema reformi, državna koalicija je ugrožena, a situacija zahtjeva angažman međunarodne zajednice. Bošnjaci su ostali mirni, kaže visoki predstavnik, a ističe posebno Srbe koji žele nastaviti EU put, napominjući na stranke opozicije.
Nakon visokog predstavnika prvi se obratio ambasador Pakistana. Ova zemlja dala je punu podršku teritorijalnom integritetu BiH i osudili secesionističku politiku iz RS. Kineski predstavnik prisjetio se prvostepene presude protiv Milorada Dodika. Tada su, kaže, tenzije nastale. To nikome ne ide u korist, naglasio je. Potom je osudio korištenje bonskih ovlaštenja.
“Imenovanje gospodina Schmidta nije podržalo Vijeće. Istovremeno, sistem visokog predstavnika i njegova ovlaštenja su posebni aranžmani za posebna vremena. Ne treba ih smatrati trajnim aranžmanima, a kamoli stalnim”, naveo je Geng Shuang, zamjenik stalnog predstavnika Kine u UN-u.
Ruski ambasador se, u međuvremenu, vratio u salu. Krizu je ocijenio najtežom od Dejtonskog sporazuma. A onda je krenuo u napad na Schmidta. Rusija traži zatvaranje OHR jer je postao faktor destabilizacije.
“On pokušava ugušiti parlamentarne stranke u Republici Srpskoj, uključujući i predstavnike u državnom Parlamentu. Ovo je očito pokušaj da se iz političkog života izbace najpopularnije ličnosti u srpskom društvu, a počelo je s progonom predsjednika i pokušajem hapšenja Milorada Dodika”, tvrdi Vasily Nebenzya, ruski ambasador u UN-u.
Nije kolonijalizam ako pokušavamo pomoći Bosni i Hercegovini, kazala je predstavnica Velike Britanije. Podsjetila je na ključnu ulogu visokog predstavnika kao krajnjeg tumača Dejtonskog sporazuma. Ključna je i stabilnosti BiH za cijelu Evropu.
“Postoji jedna prijetnja tome danas, a to je Milorad Dodik, predsjednik RS. Njegovi secesionistički potezi, njegovi neustavni zakoni, prijetnje usvajanjem novog antidejtonskog ustava predstavljaju direktnu prijetnju suverenitetu, terotorijalnom integritetu i nezavisnosti”, stava je Karen Pierce, specijalna izaslanica Velike Britanije za BiH.
Vrlo kratko se obratio i predstavnik Sjedinjenih Američkih Država u Vijeću sigurnosti. Pozivaju na dijalog.
“SAD se čvrsto protivi secesiji i destabilizirajućoj retorici i kako su mnogi za stolom rekli, podržavamo suverenitet i terotirijalni integritet i multietnički karakter BiH. Podržavamo napore EUFOR-a da očuvaju sigurno okruženje u BiH. Prepoznajemo važnost Ureda visokog predstavnika u implementaciji civilnog aspekta Dejtonskog sporazuma”, poručio je John Kelley, privremeni zamjenik predstavnika SAD-a u UN-u.
Na koncu se obratila i Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva BiH. Odluke i potezi visokog predstavnika bili su u fokusu njenog govora. Diktatorsko ponašanje i represija, kazala je Cvijanović. Najveći problem Bosne i Hercegovine je, tvrdi, Christian Schmidt.
“Kada Republika Srpska protestuje protiv takvih kršenja, nepravedno smo etiketirani kao separatisti. Međutim, zahtijevanje pridržavanja međunarodnih ugovora nije separatizam. Suprotno nekim narativima, Republika Srpska ne potkopava Dejtonski sporazum, već ga podržava”, mišljenja je Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva BiH.
Secesionističku retoriku osudio je i predstavnik Evropske unije, dok je predsjednik Vijeća, Grk, podržao je visokog predstavniika. Obratili su se i predstavnici Hrvatske i Srbije.
“Cijenimo rad visokog predstavnika i njegova postignuća tokom ovog mandata, ipak, referišući sa na 67. izvještaj visokog predstavnika dodajem da bi ovaj izvještaj bio prihvatljivi uz balansiraniji tretman svih političkih ak tera, posebno onih aktivnosti koji su protivne političkom statusu Hrvata kao najmanje zastupljenih i najranjivijih među konstitutivnim narodima”, naglasio je Hrvoje Ćurić Hrvatinić, predstavnik Hrvatske u UN-u.