Ovo je, između ostalog, navedeno u Godišnjem izvještaju o radu Instiotucije ombudsmena za ljudska prava BiH koji će biti predstavljen naredne sedmice.
Institucija ombudsmena bilježi ukupno 7.087 obraćanja građana (direktni kontakti, pismeni kontakti, telefonski pozivi, elektronska pošta i pisane žalbe), a izdato je 350 preporuka u 390 predmeta.
Struktura podnesenih žalbi, u odnosu na povredu prava je: povrede političkih i građanskih prava –764 žalbe, kršenje ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava – 704 žalbe, povrede prava upravosuđu i upravi – 652 žalbe, kršenja prava djece – 299 žalbi, diskriminacija – 196 žalbi, povredeprava lica lišenih slobode – 107 žalbi, povrede prava osoba s invaliditetom – 60 žalbi i povredeprava nacionalnih, vjerskih i drugih manjina – 10 žalbi.
U izvještajnom periodu Ombudsmeni BiH izdali su 350 preporuka u 390 predmeta.
Brojna krešnja u oblasti imenovanja
U dijelu izvještaja nkoji se odnosi na vladina i ministarska imenovanja navodi se da su tokom 2024. godine Ombudsmeni BiH razmatrali su 72 prigovora, a u 35 predmeta upućena je preporuka.
“Prigovori su izjavljeni zbog kršenja principa prilikom provođenja postupaka imenovanja i razrješenja članova upravnih i nadzornih odbora u javnim preduzećima i javnim ustanovama, komisija koje djeluju u okviru zakonodavnih organa, nepostupanja po odredbama kojima je definisan sam postupak provođenja procedure i odlučivanja o izboru najboljeg kandidata, kao i povrede prava na pravni lijek i prava na informisanost o rezultatima provedenog postupka”, navodi se, između ostalog, u Izvještaju.
Ombudsmeni su u preporukama upućenim odgovornim javnim organima ukazali na obavezu postupanja u skladu s pozitivnim zakonskim propisima i preporučili da se sva javna imenovanja obavljaju transparentno, na zakonit način, u skladu sa svim važećim pravilima, propisima i zakonima, da se provedu po principu izbora na osnovu kvaliteta, putem dobro informisanog izbora osoba, koja po svojim sposobnostima, iskustvu i kvalitetom odgovaraju potrebi regulisanog organa, da se u postupku izbora osigura i princip pravičnosti, te onemogući svaka zloupotreba prava stranaka.
“Razmatrano je više prigovora iz kojih je vidljivo da je pokrenuta procedura izbora, proveden pravno – formalni dio, ali konačno imenovanje nije izvršeno, bez utemeljenog razloga koji takav postupak čine opravdanim, stoga ističu da svaka selektivna primjena propisa dovodi u sumnju objektivnost i nepristrasnost tokom izbora. Zaprimljene su i žalbe zbog odluka izvršne vlasti o razrješenju imenovanih osoba u regulisanom organu prije isteka mandata, zbog čega Ombudsmeni ponovno naglašavaju potrebu za preispitivanjem postojećeg zakonodavnog okvira koji reguliše pitanje vladinih, ministarskih i drugih imenovanja i skreću pažnju na kršenje Zakona”, navodi se u Izvještaju.
Prava povratnika
Zanimljiv je i dio Izvještaja koji se odnosi na prava povratnika.
Ombudsmeni BiH smatraju poražavajućim podatak da u Bosni i Hercegovini i dalje 100.000 ljudi čeka na pomoć u stambenom zbrinjavanju, imajući u vidu protek vremena od 30 godina od okončanja ratnih dejstava.
“Organi vlasti trebaju poduzeti dodatne napore kako bi se povratnicima pružila pomoć u obnovi stambenih objekata, zbog čega moraju iznaći i preispitati sve pravne i finansijske mogućnosti kako bi se iznašla odgovarajuća rješenja. Problem pristupa električnoj energiji dodatno pogađa povratnike. Ombudsmeni naglašavaju da ostvarivanje prava na elektrifikaciju domaćinstava nije nikakva privilegija, nego osnovni i polazni uslov svakog održivog povratka ili života uopšte bilo koje zajednice, pogotovo imajući u vidu činjenicu da su povratnička domaćinstva u konkretnim naseljima imala priključak na električnu mrežu. Nedostatak osnovnih uslova za život utječe na minimalan standard života i mogućnost opstanka na povratničkom području”, konstatuje se u Izvještaju.