Vrlo je teško opozicionom poslaniku prihvatiti odgovornost za nerad parlamentarne većine koja je formirana nakon izbora 2022. godine. Ta većina praktično ne funkcioniše — sjednice se održavaju ad hoc, bez plana i donošenja zakona potrebnih za evropski put BiH – istakao je Špago.
Dodao je da je rad Parlamenta postao neefikasan, te da „Predstavnički dom ima isti broj redovnih i hitnih sjednica, dok Dom naroda ima više hitnih nego redovnih“, što, prema njegovim riječima, pokazuje ozbiljnost političke krize.
Kada je riječ o Vijeću ministara BiH, Špago je ocijenio da aktuelni saziv „ne zaslužuje prolaznu ocjenu“.
O sebi najbolje govori to Vijeće ministara. Na sjednicama često nema predlagača zakona, a čak ni budžet institucija za 2025. godinu nije imao ko da predstavi. Dokaz nepoštivanja parlamenta je i činjenica da su zakoni s dnevnog reda skidani jer nije bilo ministara koji bi ih branili – kazao je Špago za BHRT.
Kritikovao je i način na koji je usvojena Reformska agenda, istakavši da je „apsurdno što su određeni akti doneseni na engleskom jeziku, iako je zakonska obaveza da svi dokumenti budu na službenim jezicima u BiH“.
Praktično, trenutno nemamo reformski plan ni na jednom službenom jeziku. Bojim se da će Evropska komisija vratiti dokument, jer je nedefinisan i u suprotnosti s ranijim preporukama – upozorio je.
Veliki problem, dodaje, predstavlja i činjenica da BiH još nema usvojen budžet.
Nisam optimista da će budžet biti usvojen. Ovo je već treća hitna sjednica o budžetu, a i dalje nema dogovora. Ukoliko budžet za 2025. ne bude usvojen, postoji realna mogućnost da od 1. januara neće biti moguće osigurati privremeno finansiranje institucija – rekao je Špago.
Zaključio je da opozicija ostaje spremna da bude konstruktivna, ali da je odgovornost sada u rukama vladajuće koalicije.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.