Napominjemo da je još 2016. godine Bakir Izetbegović kao predsjedavajući Predsjedništva BiH glasao za ipotpisao odluku o izbacivanju međunarodnih članova iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
Radilo se o odluci kojom je direktno prekršen Aneks 8. Dejtonskog sporazuma kojim je propisan sastav i način odlučivanja Komisije.
Pored toga, popratnom odlukom je omogućena blokada od strane člana Komisije iz RS-a, jer je suprotno Dejtonskom sporazumu te 2016. propisano da se se sve odluke Komisije donose konsenzusom tri preostala domaća člana. Pogubnost ovih odluka se vidjela u kasnijem radu Komisije koji je potpuno blokiran, kao i procesi obnove brojnih nacionalnih spomenika BiH, što su potvrdili članovi Komisije koje je imenovao Izetbegović, odnodno kasnije Šefik Džaferović.
Posebno je tragično što je ovim Izetbegovićevim postupkom stvorena pretpostavka za traženje izbacivanja međunarodnih sudija iz Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Naime, antidejtonski presedan izbacivanja međunarodnih članova iz Komisije čije učešće je propisano Dejtonskim sporazumom, stvorio je osnovu za nastavak prakse koju su politički subjekti sa sjedištem u RS-u obilato koristili tražeći izbacivanje međunarodnih sudija.
Nakon povratka u Predsjedništvo BiH 2018. godine, Željko Komšić ne samo da nije osporavao postupkeIzetbegovića, nego je i sam glasao za neustavan sastav Komisije od tri člana, u koju je “ubacio” i kandidata DF- a, potvrdivši Izetbegovićevu praksu rušenja Dejtonskog sporazuma na štetu države. Iako su odluke o krnjem sastavu i odlučivanju Komisije i po samoj odredbi unutar odluke prestale da važe 2017. godine, godinu nakon njihovog donošenja, to nije spriječilo Komšića i Džaferovića da nastave primjenjivati ovaj antidejtonski akt.
Naprotiv, shodno njihovoj političkoj praksi od 2016. godine, tri člana Komisije DF-SDA-SNSD su zajedno glasali za izbacivanje naziva države Bosne i Hercegovine iz službenog imena Komisije.
Potvrda Komšićeve lojalnosti SDA-ovoj praksi rušenja ove presudno važne državne institucije zaštite historijske, kulturne baštine Bosne i Hercegovine su njegovi zadnji postupci. Njegovo odugovlačenje i odbijanje da potpiše odluku o vraćanju Komisije u okvire Dejtonskog sporazuma, odluku koju je sačinio i predložio član Predsjedništva BiH dr. Denis Bećirović, jasan su dokaz.
Štoviše, Komšićevo pismo visokom predstavniku je potpuno promašen i deplasiran potez kojim očito želi samo dodatno odugovlačiti potpisavanje odluke protiv koje nije smio i mogao glasati, ali zato blokira njenu primjenu.
Naime, Ured visokog predstavnika se još 20. maja 2016. godine i 3. aprila 2017. godine izjasnio da jeisključivanje međunarodnih članova iz sastava Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine suprotno Aneksu 8. Dejtonskog sporazuma.
Dopisom je, zajedno sa ambasadorima Kvinte, OHR pozvao Bakira Izetbegovića i tadašnje Predsjedništvo BiH da bez odlaganja popuni Komisiju nedostajućim članovima.
Nadalje, nema nikakve osnove da se podgrijavaju lažni argumenti SNSD-a da se radi o pitanju vanjske politike koje podliježe vitalnom interesu naroda, jer je Komisija domaći organ i dio domaćeg pravnog poretka.
Imajući u vidu sve navedeno, pozivamo Željka Komšića da prestane sa blokadom potpisivanja odluke kojom se Komisija po prvi put vraća u zakonske okvire, te se onemogućuje dalje blokada njenog rada od strane kadrova SNSD-a. S obzirom da je izvjesno da su odluke nepotpune, antidejtonske Komisije od 2016. godine do danas neustavne, pozivamo na hitno vraćanje u okvire zakona ovog tijela od iznimne važnosti za afirmaciju bosanskohercegovačkog državnog identiteta i kulture, kaže se u saopštenju SDP BiH.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.