Od izbornog integriteta do rješavanja državne imovine, Schmidt je naglasio da vrijeme “propuštenih prilika” za BiH mora prestati.
Najviše pažnje privukao je njegov osvrt na odnos sa Miloradom Dodikom i status SNSD-a u trenutnim političkim procesima.
„Dodik kad je bio mlađi…“
Govoreći o decenijskom problemu državne imovine, Schmidt se prisjetio vremena kada je dijalog bio moguć. Istakao je da su lideri poput Mladena Ivanića, ali i Milorada Dodika dok je bio mlađi, pokazivali spremnost na rješenja.
Schmidt podsjeća da je sa Dodikom imao konstruktivnu saradnju još dok je bio ministar u vladi Angele Merkel. Danas, situaciju vidi drugačije: „Problem je što SNSD Bosnu i Hercegovinu više toleriše nego što je aktivno podržava“, poručio je visoki predstavnik, kritikujući blokade evropskog novca iz Plana rasta.
Skeneri stižu na izbore 4. oktobra
Iako se spekulisalo o odlaganju tehničkih izmjena Izbornog zakona, Schmidt je bio kategoričan – skeneri moraju biti u funkciji. „Međunarodna zajednica je jako zainteresovana. Finansije su osigurane, i iako očekujem probleme u narednim sedmicama, nećemo odustati od uvođenja skenera. Volja birača se mora ispoštovati“, poručio je Schmidt.
Neslaganje sa Slavenom Kovačevićem
Zanimljivo je i Schmidtovo direktno referisanje na presude Evropskog suda za ljudska prava. On je jasno istakao da se ne slaže sa pristupom Slavena Kovačevića pred sudom u Strazburu. „Teško mogu zamisliti da BiH u doglednoj budućnosti ima Ustav bez multietničkog pristupa“, izjavio je, dodajući da rješenja za Izborni zakon treba tražiti u okvirima koji poštuju konstitutivnost naroda, bez razdvajanja biračkog tijela.
Šta sa BHRT-om i plinom?
Schmidt je uputio apel za spas Javnog servisa (BHRT), naglašavajući da se on ne smije ugasiti, ali da političari moraju donijeti odluku o stabilnom finansiranju. Također, pružio je punu podršku Južnoj plinskoj interkonekciji, poručivši da energetska nezavisnost o ruskom Gazpromu nema alternativu.
Njegova poruka o odlasku iz BiH ostaje ista: „Otići ću kada država bude u dobrom stanju, a otvaranje pregovora s EU je prvi korak ka smanjenju uloge OHR-a.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.