Albanija je pokazala da se uz reformske procese može napredovati na putu ka Evropskoj uniji, a oni prvenstveno podrazumijevaju vladavinu prava, borbu protiv korupcije i kriminala.
Tako je Albaniji ostalo da otvori još jedan klaster u pregovorima sa EU.
Istovremeno Crna Gora očekuje da će do kraja 2026. godine također završiti pregovarački proces o punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.
Iako ima određenih problema, prvenstveno vezanih za politiku i ugrožavanje vladavine prava i Srbija ipak ima u poodmakloj fazi pregovarački status sa Evropskom unijom.
Napredak je ostvarila i Sjeverna Makedonija tako što je još 2022. godine dobila pregovarački status za punopravno članstvo u Evropskoj uniji. No, otvaranje klastera i brži proces pristupanja EU ponovo je u krizi zbog sporenja sa Bugarskom oko političkih pitanja.
Uprkos tome Sjeverna Makedonija je ipak bliža Evropskoj uniji u odnosu na Bosnu i Hercegovinu i Kosovo.
Naime, Bosna i Hercegovina je u katastrofalnom status kada je u pitanju evropski put zemlje.
To je trenutno jedina država u regionu koja gubi stotine miliona eura pomoći Evropske komisije jer bh. vlasti nisu u stanju usvojiti Plan rasta koji je potreban dokument koji bi Bosni i Hercegovini i njenim građanima donio ekonomsku injekciju za projekte iz sredstava evropkih fondova.
Bosna i Hercegovina jedina u regionu ne ide naprijed na evropskom putu i zbog nedonošenja reformskih zakona, među kojima su i zakon o sudovima, a bh. vlasti se spore i oko pitanja imenovanja glavnog pregovarača.
Sve to je razlogom da je Bosna i Hercegovina jedina država u regionu koja je ostala na statusu kandidata za Evropsku uniju i još uvijek nema naznaka kada će dobiti zeleno svjetlo iz Bruxellesa o otpočinjanju pregovora za punopravno članstvo u EU.
Iako je i Kosovo na začelju ipak je ono pregovara po specijalnom statusu s obzirom da ga kao državu ne priznaje pet članica Evropske unije.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.