U fokusu djelovanja organizacije Civil Society čiji je projekt menadžer Laura Bošnjak su Izborni zakon Bosne i Hercegovine, nove tehnologije u izbornom procesu radi preveniranja izbornog inženjeringa, problemi s kojima se suočava Javni RTV servis na kojem je bila jedan od prvih urednika. Iza ove organizacije stoje brojna zvučna imena, a Bošnjak u razgovoru za Faktor kaže da im nije cilj zatrpavati medije saopćenjima o svakom svom potezu, nego raditi kako bi imali konkretne rezultate.
Do sada su organizirali dvije konferencije o izbornom zakonodavstvu, te o stanju na BHRT-u. Sagovornica Faktora najavljuje konferenciju o povećanju izbornog praga sa tri na pet posto, nužnosti uvođenja vanrednih izbora, a otvorit će i priču “Aprilski paket 2” što je jako kompleksno pitanje jer se dijelom tiče i ustavnog preustroja, s obzirom da imamo sve glasnije najave o novim podjelama države Bosne i Hercegovine.
Da li je BHRT danas pred potpunim institucionalnim i finansijskim slomom i šta bi eventualno urušavanje javnog servisa značilo za državu?
– BHRT je dio evropske agende, Javni servis je stub demokratskog društva. Urušavanje bi značilo korak natrag od demokratije, od Evropske unije, a time i korak natrag i za državu Bosnu i Hercegovinu.
Kako ocjenjujete učinak Trojke nakon što je nametnuta u vlast 2022. i da li je ispunila očekivanja građana koji su na ovu koaliciju gledali kao na alternativu SDA?
– Rekla bih da nisu pokazali visok nivo snalaženja u obnašanju vlasti. Tako su iznevjerili očekivanja građana i nisu odgovorili trenutku. Sjetimo se da su tokom kampanje obećavali stabilizaciju političkih odnosa, zamah na evropskom putu, promjenu da se dogovaranja iz kafana premjeste u institucije. Uz to da će imanovati sposobne, a ne podobne, a vidimo da su izabrali baš podobne. Iznevjerili su građane.
Nisu alternativa SDA što je htjela biti Narod i pravda. Ne treba nikada zaboraviti da su to sve dugogodišnji dužnosnici SDA, koji su iz te stranke izašli kao ugledni, a sada su taj epitet promijenili u negativnom smislu. Pojedinci su stavili lični interes iznad onoga za što su dobro plaćeni, proizveli brojne afere koje se tiču korupcije, nepotizma , organiziranog kriminala itd. Posebno moram naglasiti slijedeće. Katastrofalno je da postulatu, stubu svakog demokratskog društva Javnom RTV servisu nisu htjeli pomoći, a izdvojili su novac za TV Herceg Bosne i entitetske TV. To u prijevodu znači, da su kritike koje upućuju HDZ -u BiH samo blef, a da nad entitetskim emiterom teže biti “urednici”. Uz to što je najbitnije je fakt da je RTV servis dio evropske agende. Preciznije, očito im onda nije do nje.
No, moram reći i da ne možemo amnestirati u potpunosti prethodnu vlasti od svega. Ni oni nas nisu odveli ka evropskoj porodici, nisu pokazali tu vrstu odgovornosti. Zato se nadam da su napravili neki “bilans stanja”, resetovali se, preispitali i da će nakon izbora uraditi ono što nije uradila Trojka. Imat će mnogo posla, zaostavštinu od Trojke koja se mora popravljati plus ogromne obaveze . Iako ćemo imati novog visokog predstavnika, lično bih voljela da to bude netko iz Velike Britanije, jer pamtim vrijeme lorda Ashdowna kada smo učinili velike korake, a nakon njega, skoro pa ništa. Istovremeno, smatram da domaća elita ne smiju očekivati da visoki predstavnik radi njihov posao.
Na političkoj sceni sada imamo međusobno posvađanu Trojku, SDA, Stranku za BiH, HDZ, vraća se i SBB, tu je hrvatska Petorka, u entitetu Rs imamo s jedne strane SNSD, a sa druge međusobno posvađanu opoziciju, te desetine malih stranaka koje će se zadovoljiti i mrvicama “kolača vlasti”. Kakvu političku atmosferu očekujete pred Opće izbore 2026. i ko će prema Vašem mišljenju činiti buduću vlast ?
– Dok sam čitala ovo pitanje nasmijala sam se. Upravo ste naveli nešto što bismo mogli nazvati cirkus. No, to smo mi. Još samo fali da se kandidiraju svi građani. Tojka se posvađala, a ja mislim da odnosi nisu bili tako sjajni ni kada su formirali koalicionu vlast. Istupali su sa kondradiktornim izjavama kao raštimani orkestar, demantirali sami sebe. Mislili su da će stvari riješiti odlazeći ili smijenjeni visoki predstavnik Schmidt. Time su sami sebi zadali autogol. Jedino ko trenutno profitira je HDZ. Politika je umijeće nemogućeg. Dva i dva nisu uvijek četiri. Glede opozicije u Rs-u, mislim da nije dobro što se nisu okupili oko jedne ozbiljne platforme. Pa u mojoj emsiji Nebojša Vukanović je kritizirao Branislava Borenovića, a Borenović je bio nešto veći diplomata, ali sve sve svodi na isto. Svađama i razjedinjenošću čine uslugu SNDS-u, preciznije Drašku Stanivukoviću, ne zato što je Stanivuković taj koji je bolji, nego upravo što će koristiti ovu porodičnu svađu opozicije iz Rs-a.
Kada govorimo o strankama u Federaciji BiH i kandidatima, ono što je vidno je da su, umjesto ujedinjenosti, pokazali razjedinjenost i sa toliko kandidatura će sami sebi oduzimati glasove. Imamo Trojku, ali i hrvatski opozicioni blok Petorku. U nastupima, ne vidim razliku između Čovića i na primjer njegovu protutežu Maria Karamatića, predsjednika HSS-a. Radikalno i ozbiljno govori o podjeli Federacije BiH, najavljuje treći enitet, federalne jedinice ili nazovite kako hoćete. Vidim da isto zastupa kandidatkinja HDZ -a Darjana Filipović. Ako je samo to ono čime će privući biračko tijelo, onda je to “nepristojna” ponuda. Iako sam stava da je Dragan Čović jako dobar političar, jer je, bar do sada, uspijevao držati konce u svojim rukama i mislim da će to tako biti i dalje.
Neka moja prognoza u ovom momentu, uprkos tome što se ovdje stvari mijenjaju na dnevnom nivou, je da će neka okosnica buduće vlasti biti: SDA, SBB, DF, Stranke za BiH, no ne možemo iskuljučiti da, bar što se tiče državnog nivoa, tu bude i SDP i skoro sam sigurna da će biti.
Opet kažem, stvari se mijenjaju na dnevnom nivou, ali mislim da će u pralementarnoj većini biti i HDZ BiH i SNSD, iako nikako ne smijemo potcijeniti Zdenka Lučića, kada je u pitanju Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, koji ima ozbiljne šanse. Govoreći o članu Predsjedništva iz reda bošnjakog naroda mislim da su šanse i birači kod Bakira Izetbegovića i Fahrudina Radončića. Dakle, jednoj je parlamentarna većina, drugo članovi Predsjedništva. Parlamentarna većina sklapa vlast, te mislim da bi pored navedenih u njoj mogle biti i stranke hrvatske Petorke. Važne su ruke, tako oni kažu.
Atmosfera je usijana već neko vrijeme. Uoči izbora očekujem “vulkan”, iako ne znači da će tako biti. Imamo mi i prelatače, te one koji se povlače i još nešto što ne smijemo zanemariti. Svijet više nije isti. Geopolitička scena je upotpunosti promijenjena i to se stalno treba imati na umu.
Kako gledate na zahtjeve Dragan Čović za “legitimnim predstavljanjem” i vodi li taj koncept BiH ka dodatnim etničkim podjelama?
– Stava sam da bi, ako to ikako može biti postignuto razumnim dogovorom, da člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda treba izabrati hrvatsko biračko tijelo, a ne Bošnjaci. Činjenica je da druga dva člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog i reda srpskog naroda biraju bošnjačko i srpsko biračko tijelo. Etničke podjele su nešto drugo.
Nisam za etničke podjele, posebno ako bi one bile finalizirale konfliktom. Ustavni ustroj koji je samo Aneks Dejtonskog sporazuma, koji nikada nije usvojio Parlament BiH, koji je jako kompleksan i skup, donio je mir, no smatram da se on mora mijenjati. To se mora činiti dogovorom i to će biti dug proces. Kako god, trebamo državu BiH, njene institucije koje rade, koje se više neće blokirati, nego raditi, jer su političari za to plaćeni našim novcem i da kao država BiH moramo ući u evropsku porodicu, jer ne vidim drugu alternativu trenutno.
Koliko su žene u Bosni i Hercegovini danas stvarno uključene u procese političkog odlučivanja i da li su još uvijek više forma nego suštinska politička snaga?
– Nemamo “gender equality”. To je loše. Imamo djelimično, navela bih kao jake političarke, što ne znači da se slažem sa njihovim stavovima, gospođe Željku Cvijanović, Borjanu Krišto, Marinu Pendeš, Sebiju Izetbegović još nekoliko njih. No nikako ne možemo reći da imamo u politici ravnopravnost spolova. Ako ćemo ići putem demokratije, Evrope, svjetskih naprednih država, gdje izdvajam Sjedinjene Američke države kao primjer, onda ne da treba , nego je hitnost ispoštovati ravnopravnost žena u politici. Mislim čak da se više pokazuju kao lideri nego muškarci, a zna se šta znači biti lider.
Da danas možete poslati jednu poruku političkim liderima u Bosni i Hercegovini, šta biste im poručili?
– Poručila bih mnogo toga, a više bih voljela da im poruče birači. No, razmišljajući o nekim ključnim stvarima poput Južne plinske interkonekcije, državne imovine i niz drugih, evo moje poruke: preuzmite odgovornost, gospodo! Ne pravite od navedenih i ostalih stvari lični biznis, nego kad ste već lideri pokažite da znate vladati i praviti državu.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.