Politika

Latal: SAD su dobile kontrolu nad OHR-om, dogovor o novom visokom predstavniku možda nikada neće biti postignut

Politički analitičar Srećko Latal ocijenio je da su nakon diplomatskih nesuglasica između Sjedinjenih Američkih Država i dijela evropskih zemalja otvoreni brojni mogući scenariji kada je riječ o budućnosti OHR-a i izboru novog visokog predstavnika.

FOTO: FTV
FOTO: FTV

„Kao što je kolega rekao, sve opcije su otvorene i treba očekivati neočekivano. Međutim, ako uzmemo u obzir osnovni razlog zbog kojeg je uopće došlo do diplomatskog sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i pojedinih članica Evropske unije, jasno je da je američki cilj bio uspostaviti potpunu kontrolu nad OHR-om.“

Latal smatra da je italijanski kandidat bio prije svega izbor Washingtona.

„Bez obzira na to što je bio italijanski kandidat, od samog početka bilo je jasno da je prije svega kandidat Sjedinjenih Američkih Država. Amerikanci su, suštinski, dobili ono što su željeli – kontrolu nad OHR-om, ne posredno preko nekog drugog visokog predstavnika, nego kroz vlastitog diplomatu.“

Zbog toga nije optimističan kada je riječ o skorom imenovanju novog visokog predstavnika.

„Nisam optimista da će uskoro, a možda ni ikada, biti postignut dogovor o novom visokom predstavniku.“

Prema njegovim riječima, mnogo je važnije pitanje kakvu politiku Washington planira voditi prema Bosni i Hercegovini.

„Ono što je sada zanimljivije jeste da ćemo možda konačno vidjeti šta Amerikanci zaista planiraju s Bosnom i Hercegovinom.“

Latal ističe da već duže vrijeme postoje dvije različite političke linije unutar američke administracije kada je riječ o Balkanu.

„Već godinu dana, posebno od dolaska Donalda Trumpa na vlast, jasno se vide dvije paralelne političke linije. Jedna dolazi iz State Departmenta i fokusirana je na očuvanje postojećeg stanja uz minimalan američki angažman. Druga dolazi iz krugova bliskih Trumpu i, prema svemu sudeći, više je usmjerena na poslovne interese i projekte koji se dogovaraju bez ozbiljnih analiza, uključujući i kontakte s Miloradom Dodikom.“

Podsjetio je da su kritike takvoj politici već dolazile i od bivših američkih diplomata.

„To nije nikakva tajna. Vidjeli smo javne kritike bivšeg američkog ambasadora koji je otvoreno govorio o trenutnoj američkoj politici prema Bosni i Hercegovini i Balkanu.“

Smatra da će naredni period pokazati hoće li te dvije političke struje pronaći zajednički pravac ili će nastaviti djelovati odvojeno.

Govoreći o mogućnosti produženja trenutnog statusa vršioca dužnosti visokog predstavnika, Latal upozorava da se ulazi u potpuno neizvjestan period.

„Ulazimo u potpuno novo područje u kojem su svi scenariji mogući. Ako pratimo način na koji djeluje predsjednik Trump, nije presudno ko je objektivno pobijedio ili izgubio, nego ono što njegova administracija proglasi pobjedom.“

Komentarišući saopćenje Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC), Latal je rekao da ono u velikoj mjeri odgovara sadržaju ranijeg dokumenta koji je kružio među diplomatama.

„Ključna poruka bila je da neće biti ukidanja odluka prethodnih visokih predstavnika. Upravo je to bio najveći strah dijela evropskih zvaničnika, posebno zbog mogućnosti da bi se povlačenjem pojedinih odluka otvorila pitanja državne imovine.“

Dodao je da upravo neriješeno pitanje državne imovine predstavlja jednu od najvećih prepreka novim investicijama.

„Stručnjaci već godinama upozoravaju da oko 20 milijardi eura investicija čeka rješavanje pitanja državne imovine, jer ozbiljne kompanije ne žele ulagati u projekte čiji je pravni status neizvjestan.“

Latal smatra da će osoba koja bude obavljala funkciju vršioca dužnosti visokog predstavnika imati značajan prostor za djelovanje.

„Ko god bude na toj poziciji, imat će mogućnost da provodi politiku koju od njega bude tražila administracija koja ga podržava. Upravo zbog toga postoji zabrinutost dijela evropskih država.“

Otkrio je i da je među evropskim diplomatama posljednjih dana vladala velika neizvjesnost.

„Prema informacijama koje imam iz diplomatskih krugova, posljednjih desetak dana među evropskim ambasadama vladao je potpuni haos. Razmatrane su različite opcije, uključujući mogućnost da Njemačka ponudi vlastitog kandidata kao kompromisno rješenje, ali su Amerikanci ostali čvrsto pri svojim stavovima.“

Na kraju je naveo da su pojedine evropske ambasade pokušavale kupiti vrijeme do isteka roka za prijavu kandidata, ali nije želio govoriti o kojim državama je riječ.

„Postojala je bojazan da bi vršilac dužnosti visokog predstavnika mogao odmah iskoristiti bonske ovlasti. O konkretnim ambasadama ne bih govorio – džentlmenski je da to ostane među nama.“