„Vjerujem da ćemo odbraniti Predsjedništvo od osovine zla koju čine HDZ i SNSD. Uspjeli smo to 2. maja 1992. kada smo odbranili Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine, vjerujem da ćemo ga odbraniti i 4. oktobra 2026. godine. Zapravo sam u to uvjeren“, rekao je u intervjuu za Danas Slaven Kovačević, kandidat Demokratske fronte za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda Hrvata.
Kovačević je kazao da je ponosan na svoje učešće u Armiji Republike Bosne i Hercegovine, navodeći da se time nastavlja na učešće svojih predaka u Narodnooslobodilačkoj borbi.
Naglasio je da namjerava nastaviti, kako je rekao, nositi zastavu „građanske Bosne i Hercegovine, zemlje ljiljana, do konačne pobjede, suverene i građanske BiH“.
Govoreći o scenama u Srbiji i Beogradu nakon smrti osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, Kovačević ih je nazvao „degutantnim i odvratnim“ i „civilizacijskim dnom“.
„Želim vjerovati kako je Srbija iznad toga i da će se ograditi od tih individua koji su bili organizatori i počinioci ratnih zločina te da za takve nema mjesta u srbijanskom društvu“, rekao je Kovačević.
Govoreći o Radovanu Karadžiću, kazao je da ne zna hoće li i on nakon smrti biti veličan u Srbiji.
“Znam samo da neće u Sarajevo, ni živ ni mrtav. Svojevremeno, dok sam obavljao funkciju predsjedavajućeg Općinskog vijeća Općine Centar Sarajevo, odbio sam vratiti stan Radovanu Karadžiću, koji je rušio i palio moj grad. Treba li možda nekome objašnjavati zašto“, kazao je Kovačević.
Govoreći o konceptu „države jednakih ljudi“ i njegovom odnosu prema Dejtonskom ustavu, Kovačević je kazao da sam Ustav, pored dominantnih etničkih, sadrži i građanske elemente.
„Etnički uređen sistem je direktan udar na demokratiju, što nam stvara obavezu da ga na demokratski način preuredimo kako bismo bili usklađeni sa zapadnim sistemom liberalne demokratije.
Naravno, politički i idejno borim se u okviru postojećeg sistema jer mi to omogućava Ustav Bosne i Hercegovine. Kada se ne bismo borili u okviru postojećeg sistema, mislim da bi u potpunosti prevladali etnički elementi i time bismo izgubili bitku. To uopće nije dobro, ne samo zbog Bosne i Hercegovine već zbog cijelog regiona.
S druge strane, na nivou same ideje borim se da proširimo utjecaj građanskog u Ustavu BiH, a krajnji cilj je uspostavljanje građanske države. To je višedecenijska borba“, rekao je Kovačević.
Kazao je da je ta borba počela davno i da će još trajati, navodeći apelacije pred Evropskim sudom za ljudska prava i postupke pred Ustavnim sudom BiH.
„Dakle, prešlo se s vojnog na pravni i politički teren u borbi za državu Bosnu i Hercegovinu. Cilj je veoma jednostavan. Posijati sjeme jednakosti ljudi u društvu i sačekati da se takva priča primi što šire“, kazao je.
Kovačević je rekao da ideju koju zastupa vidi kao izraz kontinuiteta, podsjećajući da su u ratnom Predsjedništvu Republike BiH sjedili Mirko Pejanović, Miro Lazović, Nijaz Duraković, Tatjana Ljujić-Mijatović i Ivo Komšić.
„U ovom postdejtonskom periodu zastavu građanske BiH, zemlje ljiljana, uglavnom je nosio i sada nosi Željko Komšić. Moja je namjera da nastavim nositi tu zastavu i tu ideju do konačne pobjede, suverene i građanske Bosne i Hercegovine. Vjerujem da građani to prepoznaju“, rekao je.
Govoreći o svom protivkandidatu Zdenku Lučiću i njegovom ratnom angažmanu u HVO-u, Kovačević je kazao da su činjenice iz tog perioda važne za građane BiH.
„Mi možemo imati različita mišljenja i o ustavnim, ekonomskim i brojnim drugim pitanjima, ali odnos prema državi i odnos prema pitanju ratnih zločina nije sfera mišljenja, nego sfera vrijednosti i činjenica“, rekao je.
Kovačević je podsjetio na predmet „Prlić i drugi“ pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju te govorio o Bruni Stojiću i Jadranku Prliću.
„Udruženi zločinački poduhvat se desio, odgovorni su priznali i pokajali se za ratne zločine, ali opet kod nekih ovdašnjih političkih aktera imate politizaciju pravosnažnih sudskih presuda. Osim što je takvo nešto pravno neutemeljeno, nije mi jasno šta oni hoće time postići, osim da sami sebe svrstavaju na pogrešnu stranu historije. Kako god, njihov obraz“, rekao je Kovačević.
Dodao je da onaj ko ne poštuje pravosudno utvrđene činjenice o ratnim zločinima i udruženom zločinačkom poduhvatu izlazi, prema njegovim riječima, „iz okvira civilizacijskog sistema“.
„Ne možete imati ambivalentno mišljenje o stvarima poput genocida i ubijanja djece, o živim lomačama, silovanjima i pri tome se praviti naivnim da se to nije desilo. A desilo se. Tu morate biti kristalno jasni, a u presudama Međunarodnog krivičnog suda iz Haga rečeno je sve i opisano do najsitnijih detalja. Ko ima problem s tim činjenicama, nije mi prihvatljiv“, kazao je.
Kovačević je rekao da, vrijednosno gledano, za njega nikada neće biti isti onaj ko je domovinu branio i onaj ko ju je napadao ili izdao.
„Ponosan sam na svoje učešće u Armiji Republike BiH jer se tu nastavljam na učešće svojih predaka u Narodnooslobodilačkoj borbi“, rekao je.
Kovačević je potom optužio Zdenka Lučića i Dragana Čovića da su tokom rata bili „na strani agresora“.
„Zdenko Lučić, kao i Dragan Čović, bio je na strani agresora. Lučić je direktno učestvovao u agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu kao članicu Ujedinjenih nacija. Slika koju spominjete samo je jedna u nizu kojima se on sam hvali učešćem u agresiji“, kazao je Kovačević.
Govoreći o ranijem pozivu protivkandidatima Darijani Filipović i Zdenku Lučiću da se izjasne smatraju li Slobodana Praljka ratnim zločincem ili herojem, Kovačević je rekao da njihov odgovor nije dobio.
„Njihovo odbijanje da se izjasne dokaz je toga kako i ne planiraju izaći iz civilizacijskog mraka u kojem nastoje držati narod“, kazao je.
Kovačević je rekao da, prema njegovom mišljenju, u BiH vrijednosno ne postoje „bošnjačka, hrvatska i srpska strana“, nego „civilizacijska i anticivilizacijska“.
Osvrnuo se i na odnos Hrvatske prema Srbiji nakon smrti Ratka Mladića.
„Nije me iznenadio potez Hrvatskog sabora jer je taj isti Sabor 2017. upriličio odavanje počasti ratnom zločincu Slobodanu Praljku. Ono što je zanimljivo jeste da Hrvatska neće koristiti taj mehanizam kada je u pitanju Srbija, a nas će vjerovatno sutra ucjenjivati kada se otvore pregovori s EU“, rekao je.
Scene u Srbiji nakon Mladićeve smrti ponovo je nazvao „degutantnim i odvratnim“.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.