Ipak, zvaničnici upućuju uvjeravanja da će država do kraja ovog mjeseca dobiti novog šefa Ureda visokog predstavnika (OHR). Novinar i publicista Faruk Kajtaz analizirao je u programu televizije Hayat mogućnosti brzog postizanja dogovora i ključne faktore koji utječu na ovaj proces.
Raskol administracija u Washingtonu i Bruxellesu
Komentarišući ishod zasjedanja Vijeća za provedbu mira (PIC), Kajtaz naglašava da javnost svjedoči otvorenom raskolu u odnosima između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije. Partneri pokazuju niz nesuglasica, a PIC ne predstavlja jedino pitanje oko kojeg ne postoji zajednički stav. Administracija koju predvodi Donald Trump vidi Evropu kao poslušnika koji treba slijediti zacrtane smjernice, dok se briselski zvaničnici prvenstveno zanimaju za ekonomska pitanja, a ne za izgradnju stabilnih društava, što donosi loše vijesti za Bosnu i Hercegovinu.
Trenutna strateška pauza u zasjedanju PIC-a pokazuje da su obje strane poprilično rezolutne u svojim stavovima, ali ovo je primarno geopolitičko pitanje između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Iako je funkcija visokog predstavnika i ranije prolazila kroz različite političke izazove i osporavanja, trenutna situacija otvara pitanje da li se Bosna i Hercegovina prvi put nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma nalazi bez punog međunarodnog nadzora.
Povampirenje retrogradnih politika u zemlji
Ovo nije prvi put da međunarodna zajednica nailazi na prepreke, ali trenutna situacija predstavlja najveću krizu međunarodnog prisustva u Bosni i Hercegovini koja dolazi u izuzetno nepovoljnom trenutku. Država je ranjiva i funkcionira isključivo na principima Dejtona, a OHR predstavlja ključni faktor stabilnosti unutar tog sistema.
Kriza međunarodnog prisustva
Institucija i sam visoki predstavnik sa svojim bonskim ovlastima uspostavljeni su jer su međunarodni akteri prepoznali destruktivne politike koje se vode u Bosni i Hercegovini. Te politike nisu nestale potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, a u posljednje vrijeme su se ponovo povampirile na političkoj sceni.
Najveći politički dobitnici trenutnog zastoja su upravo strukture koje godinama agresivno zagovaraju zatvaranje OHR-a. OHR je integralni dio Dejtonskog sporazuma i dokumenti jasno definišu pod kojim uvjetima institucija može biti zatvorena, odnosno kroz ispunjenje programa 5+2. Bosna i Hercegovina nije ispunila nijedan od tih uslova. Lokalni lideri koji se deklarativno zalažu za evropski put aktivno učestvuju u blokadama institucija, zbog čega država ne može povlačiti milionska finansijska sredstva iz evropskih grantova.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.