Anušić: Nije isto biti Hrvat u Srbiji ili BiH, i biti Hrvat u Njemačkoj ili SAD. Oni su dodatna vrijednost, ne problem

“Oni su nevjerojvatan potencijal, primjer kako manjinska zajednica treba biti dodana vrijednost. Hrvati nikad nisu problem u svojim zemljama, uvijek s dodatna vrijednost”, naglasio je Anušić na okruglom stolu o položaju Hrvata u susjednim državama u sklopu prvog Tjedna Hrvata izvan RH.

No, dodao je da “nije isto biti Hrvat u Vojvodini, Srbiji, BiH, Crnoj Gori ili Hrvat na Novom Zelandu, u Australiji, u Njemačkoj ili SAD-u”. “Razlika je velika”, istakao je Anušić.

Prvi Tjedan Hrvata izvan Hrvatske, manifestacija čiji je cilj jačanje povezanosti i zajedništva hrvatskoga naroda, održava se od 25. do 31. maja u Zagrebu i na području Zagrebačke županije.

Anušić je istaknuo da je ustavna obveza RH brinuti o Hrvatima izvan domovine, te da je aktualna hrvatska vlada “uz naše zajednice” no da “to nije uvijek bio kontinuitet.”

Današnji odnos Hrvatske prema Hrvatima izvan domovine hvalile su i zastupnica u Hrvatskom saboru i predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji Jasna Vojnić i predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Lidija Bradara koja je kazala da pomoć nije uvijek bila kontinuirana, ali da je “sada to sustav”.

“S ovom vladom to je krenulo drugim tokom”, kazala je Vojnić, dodajući da “bez podrške Hrvatske nažalost nećemo moći opstati. Mi živimo u specifičnim okolnostima. Nije isto biti Hrvat u Srbiji ili negdje drugdje”.

Bradara je pohvalila vladu Andreja Plenkovića zahvalivši mu na “značajnoj podršci koja im je vjetar u leđa”.

Rekla je da Hrvati u BiH, koji su u toj zemlji konstitutivan narod, “imaju formalnu jednakopravnost”, ali da im drugi narod bira predstavnika. 

“To je frustracija hrvatskog naroda”, naglasila je.

Vojnić je izrazila bojazan da bi se taj bosanskohercegovački izborni scenarij mogao ponoviti u Srbiji.

Ivan Gugan, zastupnik u mađarskom parlamentu i predsjednik Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj kazao je da su u Mađarskoj Hrvati u ustavu, zaštićeni raznim zakonima, a činjenicu da manjine u parlamentu nemaju pravo glasa pojasnio je rečenicom: “Ne žele da im 13 manjina određuje tko će sastavljati vladu”.