U razgovorima s graničnim službenicima i prikupivši informacije iz presretnutih razgovora bjeloruskih službenika, Politico otkriva nevjerovatnu shemu dovlačenja migranata iz Iraka, kojima je “neslužbeno obećan lak prelazak u EU” o čemu svjedoče službeni dokumenti.
Smjernice bjeloruske vlade bile su jasne: neka migranti idu u Europu – započinje tekst Tatsiana Ashurkevich, freelance novinarka sa sjedištem u Londonu, koja potpisuje tekst POLITICO-a, a odmah na početku otkriva detalje korsepodencije između visokopozicioniranog zvaničnika krim policije u Minsku i Ministarstva unutrašnjih poslova Bjelorusije.
Kad je Ihar Kachalau, zamjenik načelnika kriminalističke policije u regiji Minsk, primio dojavu o nestanku nekoliko ljudi koji su iz Afrike doputovali u Bjelorusiju kako bi naučili igrati nogomet, nazvao je Ministarstvo unutrašnjih poslova i zatražio savjet.
U cijeli projekt bile su uključene turističke kompanije, ali i hoteli hoteli — u vlasništvu Predsjedničke uprave za upravljanje imovinom, vladinog odjela koji je izravno odgovoran Lukašenku. Istraživačku priču donosi politički magazin Politico.
“Ministar je dao izričite upute”, rekao je Mikhail Bedunkevich, viši zvaničnik u ministarstvu, u presretnutom razgovoru koji je podijeljen s magazinom POLITICO. “Ne bismo se trebali brinuti za migrante u tranzitu prema Europi”. Zastao je na trenutak, a zatim dodao: “Nestao? Sve je u redu, samo da se ne nasele ovdje. Sve što se kreće u tom smjeru… ne bismo im trebali stajati na putu”.
Poziv je snimljen u maju 2021., a s POLITICO-om su ga podijelili bivši bjeloruski sigurnosni zvaničnici. Traje manje od dvije minute. Zajedno s nizom drugih presretnutih razgovora i dokumenata, te intervjua s bivšim i sadašnjim pripadnicima snaga sigurnosti, otkriva kako su bjeloruske vlasti omogućile pokušaje migranata da dolete u zemlju i ilegalno prijeđu u Europsku uniju.
Lukašenkova osveta za sankcije EU
Program hibridnog ratovanja osmišljen je za sijanje političkih razdora u zemljama EU. Počeo je u proljeće 2021. kad je EU uvela sankcije protiv zemlje zbog gušenja neistomišljenika nakon lažnih izbora koji su državnom diktatoru Aleksandru Lukašenku omogućili šesti mandat predsjednika.
Dokumenti uključuju komunikaciju između bjeloruskih snaga sigurnosti i državnih putničkih agencija i hotela.
Oni detaljno opisuju nastojanje da se migracija pretvori u oružje koje još uvijek djeluje dok 70-godišnji autokrat traži izbore za sedmi mandat bez presedana 26. januara.
Od početka programa, najmanje 120 ljudi umrlo je duž bjeloruske granice s Poljskom, Litvom i Latvijom, prema organizaciji za ljudska prava Human Constanta. Poljski i EU graničari optuženi su za ilegalno potiskivanje migranata. Varšava ovog ljeta planira zatvoriti cijelu granicu s Bjelorusijom u pokušaju da zatvori migracijsku rutu.
“Jasno je — ovo je Lukašenkova osveta za nametanje sankcija”, rekao je graničar s kojim je razgovarao POLITICO, a koji se predstavio kao Aleh. “Nastavit će se sve dok EU reagira na sve užase u Bjelorusiji”.
Kada su Lukašenka 2021. godine, nekih šest mjeseci nakon telefonskog razgovora između šefa policije i zvaničnika iz ministarstva unutarnjih poslova, upitali naoružava li migrante, on je to zanijekao.
“Ako me optužujete da sam im pomogao da uđu”, rekao je za BBC, “stavite činjenice na stol, stavite me uza zid s tim činjenicama”.
Bjeloruski praznici
Shema je započela u pozadini eskalacije napetosti između Bjelorusije i EU nakon Lukašenkovog kontroverznog reizbora 2020. Masovni protesti protiv lažnog glasanja ugušeni su najopsežnijim gušenjem neslaganja u postsovjetskoj istoriji zemlje.
U maju 2021. bjeloruski diktator naredio je vojnim avionima da prisile let Ryanaira s opozicijskim blogerom Ramanom Pratasevichem da sleti u Minsk. Kada je EU odgovorila paketom sankcija mjesec dana kasnije, Lukašenko je uzvratio, rekavši da će Bjelorusija prestati s naporima da zaustavi protok narkotika i migranata preko svoje granice s EU.
Dokumenti pokazuju da je radio više od toga.
Primamljive ponude za put u Bjelorusiju – “bez torbi”
Oglasi su postavljeni u zemljama poput Iraka koji promoviraju izlete u Bjelorusiju. Kad su potencijalni migranti odgovorili, turističke kompanije podnijele su peticije bjeloruskom Ministarstvu vanjskih poslova tražeći kratkoročne vize.
Navedene svrhe kretale su se od poslovnih putovanja do turizma, lova i liječenja — često uključujući grupne vize — kao što svjedoče obrasci zahtjeva i podaci o pasošima u koje je POLITICO imao uvid. Međutim, mnogi su migranti rekli da im je neslužbeno obećan lak prelazak u EU.
Nakon što su platili između 6.000 i 15.000 dolara za paket, putnici su letjeli u Bjelorusiju avioprijevoznicima kao što su Fly Baghdad, Iraqi Airways i bjeloruska državna Belavia. Dobili su vize po dolasku, dočekali su ih predstavnici kompanije i odveli su ih u hotele — u vlasništvu Predsjedničke uprave za upravljanje imovinom, vladinog odjela koji je izravno odgovoran Lukašenku.
Turistima u Bjelorusiji stvarno su ponuđeni izleti u državna poduzeća, odlasci u lov, posjeti spa centrima, pa čak i izlasci u cirkus — što pokazuju fotografije iz novembra 2021. Ali turističke kompanije bile su svjesne da migranti ne dolaze u Bjelorusiju samo zbog posla ili zadovoljstva.
U presretnutom telefonskom razgovoru, Dzmitry Korabau, zamjenik voditelja Oskartoura, privatne turističke firme koja je sudjelovala u shemi, rekao je da su ljudi stigli u Minsk “bez torbi”.
“Avioni koji lete natrag u svoje domovine su poluprazni”, našalio se. U drugom pozivu, rekao je da kada ljudi “bježe, odbacuju sve svoje dokumente kako ih se ne bi moglo identificirati”.
Shema je tekla glatko do juna 2021., kada su neovisni bjeloruski i zapadni mediji počeli izvještavati o velikom broju stranaca viđenih na ulicama, u kafićima i trgovačkim centrima, povezujući njihove dolaske s Tsentrkurortom, državnom turističkom firmom navedenom u zahtjevima za vizu, koji je u vlasništvu Predsjedničke uprave za upravljanje imovinom.
U presretnutom telefonskom razgovoru od 15. juna 2021., Aliaksei Strelchanka, zamjenik direktora Tsentrkurorta, može se čuti kako zove Korabaua, svog kolegu u Oskartouru.
Strelchanka zvuči nelagodno. Zapadni mediji, kaže, dižu uzbunu zbog odbjeglih migranata i on mora o tome izvijestiti svoje “nadređene”.
“Ako moram dati objašnjenja na nivou vlade, nijedan od ovih slučajeva ne može se vezati za nas, zar ne? Uvijek je bilo nekih incidenata [s bjegovima]”, pitao je.
Pod svojim “nadređenima”, Strelchanka je mislio na Predsjedničku upravu za upravljanje imovinom. U drugom pozivu opisuje prvog zamjenika načelnika Uprave za imovinu kao “nadzornika” agencija. To bi bio Mikalai Selivanau — kojeg je Lukašenko imenovao na tu poziciju 2013. godine.
Korabau ga uvjerava da je sve pod kontrolom, iako četvoricu nestalih migranata prate bjeloruski graničari i da se prethodne noći dogodio još jedan incident u kojem je sudjelovalo sedam bjegunaca.
Čini se da je vidljivost veza između Lukašenka i državnog turoperatora potaknula promjenu strategije. Tsentrkurort i Oskartour formalizirali su sporazum kojim je papirologija za vize prebačena na privatnu firmu.
U razgovoru između Korabaua i graničara, može se čuti zamjenik šefa Oskartoura kako kaže: “Mi smo i Oskartour i Tsentrkurort — oboje smo odgovorni za [migrante]. Radimo prema sporazumu o suradnji… Partneri smo, posebno za Irak”.
“Bilo je puno vijesti da Tsentrkurort krijumčari ilegalce — zato su dobili nalog ‘odozgo’ da zaustave ovaj posao… Tek su nam jučer rekli, a sada prerađujemo aplikacije”. objašnjava Korabau u daljnjem razgovoru u junu.
Zahtjeve za vizu podnijele su i bjeloruske kompanije kao što su Sidon tour i Beregovaya Zvezda (kasnije preimenovana u World Travel). Kasnije su pozivnice počele stizati preko Rusije. Migranti su često letjeli u Moskvu ili Sankt Peterburg pod izgovorom studiranja, prije nego što su otputovali u Bjelorusiju.
POLITICO je poslao pismene zahtjeve za komentar predsjedničkom odjelu za imovinu, ministarstvu unutarnjih poslova, Tsentrkurortu i Oskartouru. Prva tri nisu odgovorila dok je e-mail poruka upućena Oskartouru odbijena.
Pozivi odjelu za imovinu, ministarstvu unutarnjih poslova i Državnom graničnom odboru ostali su bez odgovora. Broj za Oskartour je isključen. Broj naveden u evidenciji poziva za Korabaua, izvršnog direktora Oskartoura, u međuvremenu je dodijeljen drugoj osobi.
Strelchanka, zamjenik direktora Tsentrkurorta, javio se, ali je zanijekao bilo kakvu umiješanost u migracijsku krizu 2021. prije nego što je poklopio slušalicu. Kachalau, zamjenik načelnika kriminalističke policije u regiji Minsk, potvrdio je svoj identitet, ali je prekinuo poziv čim su počela pitanja. Bedunkevich, dužnosnik ministarstva unutrašnjih poslova koji je razgovarao s Kachalauom, poklopio je slušalicu bez riječi. Ministar unutrašnjih poslova Ivan Kubrakou nije odgovorio na direktnu poruku.
“Iračani se šire Bjelorusijom poput mrava”
Prema BelPolu, udruženju bivših službenika sigurnosnih službi koji se sada protive Lukašenkovoj vladavini, shema se razvila između proljeća i jeseni 2021.
Režim je isprva jednostavno gledao kroz prste kada su pojedini migranti uspjeli prijeći u EU. U presretnutom razgovoru iz tog razdoblja, Korabau je primijetio: “Nije nas briga [ako su nestali], sve dok kupuju povratne karte”.
U prvim mjesecima krize, migranti koje su stražari uhvatili u blizini granice vraćeni su turističkim kompanijama koje su ih zatvorile u njihove hotele. “Oni ostaju u sobi. Imam njihove pasoše i telefone… Pod ključem su, a ja imam ključ. Samo su nahranjeni”, rekao je Korabau u drugoj snimci razgovora.
Početna direktiva je bila da se migrantima ne pomaže – ali i da ih se ne kažnjava, rekao je Uladzimir Zhyhar, predstavnik BelPola i bivši policajac. Za to su vrijeme bjeloruske vlasti promatrale kako će reagirati susjedi EU – Poljska, Litva i Latvija.
Korabaua je 20. juna2021. godine nazvao muškarac koji se predstavio kao graničar.
“Dobro jutro”, rekao je Korabau.
“Je li stvarno dobro jutro?” odgovorio je čovjek. “Dvoje vaših turista je nestalo … Pošaljite mi fotografije njihovih pasoša … Morat ćete se naći s njima u Minsku. Za sada ćemo s njima strogo razgovarati kako ne bi ponovno pokušali ovo. Ako ih sljedeći put uhvatimo, kaznit ćemo ih deportacijom… Lutali su blizu poljske granice”.
U drugoj izjavi, Korabau se čini zabrinut zbog uspjeha programa: “Iračani se šire Bjelorusijom poput mrava. Sje**ni smo. Služba je pogriješila — prve dvije grupe su pobjegle bez kazne… Drugi Iračani u Bagdadu misle: ‘Ako su oni to učinili, zašto ne bismo i mi?’ Sada je 80 posto turista na tim letovima istog tipa”.
Međutim, do jeseni 2021. bjeloruske vlasti ne samo da su prihvatile protok migranata, već su i usmjeravale dolaske u zemlju prema EU, kao što je prikazano u procurjelim videozapisima policajaca koji prate migrante do granice.
To je učinjeno po Lukašenkovom nalogu, prema petorici sadašnjih graničara i tri zaposlenika ministarstva unutrašnjih poslova. “Svi su razumjeli da se to radi kao odmazda za tvrdolinijaški stav EU protiv Lukašenka”, rekao je jedan.
Aleh, granični stražar, prisjetio se da je u ljeto 2021., kada je priljev migranata počeo rasti, redovno granično osoblje obaviješteno da je to stvar od nacionalnog značaja i rečeno im je da pričekaju daljnje upute.
Do jeseni su dobili nove upute. “Od cjelokupnog osoblja odabrano je nekoliko djelatnika koji će osigurati nesmetan prolaz migranata i njihovu pratnju do državne granice”, objašnjava Aleh. Oni su bili odgovorni za provođenje “sesija podizanja svijesti” s ostatkom osoblja kako bi osigurali da nitko ne poduzima nepotrebne radnje.
“Pojednostavljeno rečeno, pravilo je bilo: ako vidiš migrante, okreni se i ponašaj se kao da ih nema”, rekao je Aleh. “Ne bi bilo kazne za to”.
Nova shema – kvalitet umjesto kvantiteta
“Bilo je zapanjujuće koliko su grupe postale organizirane”, prisjetio se Aliaksandr, još jedan djelatni graničar.
Migranti su privatnim vozilima prevezeni do granice, gdje su ih dočekali pripadnici ASAM-a (Odvojena služba za aktivne mjere), specijalne jedinice bjeloruske granične straže. Uz pomoć stražara, vođeni su do određenih prijelaza i pokušali su probiti granicu.
“U početku nije bilo strukture – samo su jurišali naprijed na neorganiziran način”, rekao je Aliaksandr. “Kasnije, kada je shema pročišćena, njihovi koraci postali su proračunatiji. Nekoliko pratitelja u uniformama. Male grupe od pet do 15 ljudi. Svi su počeli donositi ljestve i makaze za metal te nositi kvalitetnu zimsku odjeću”.
Ako prvi pokušaj nije uspio, pokušat će ponovno kasnije. Ako opet ne uspiju, korištena je nova taktika: jedna grupa je djelovala kao mamac, dok su manje jedinice pokušavale prijeći kroz slabije čuvana područja. Ako bi ih otkrile poljske, litvanske ili latvijske vlasti, migranti bi se povukli u šumu čekajući daljnje upute.
Situacija je ubrzo dospjela na međunarodne naslovnice jer su Poljska, Latvija i Litva pokušale spriječiti migrante da uđu, ostavljajući hiljade zarobljenih na granici.
Kiril, još jedan graničar, rekao je da su neki migranti, iscrpljeni nakon što su danima bili bez hrane, bili spremni na juriš na granicu, dok su se drugi pokušali vratiti u Bjelorusiju.
“Ako su se odlučili vratiti, pritvorila ih je bjeloruska strana i tretirala ih kao životinje. Svako ko se pokušao vratiti odvučen je natrag na granicu — i pretučen”, objašnjava Kiril.
Trenutačni član ASAM-a s kojim je POLITICO razgovarao potvrdio je promjenu u shemi. Na pitanje jesu li migranti vođeni do granice i tjerani natrag ako se vrate, odgovorio je: “Da”. Zatim je dodao da su potpisali “petogodišnji ugovor o tajnosti podataka”. Ubrzo nakon toga prekinuo je kontakt.
Danas se, prema Alehu, shema nastavlja. Ali umjesto preplavljivanja granice, Lukašenkov režim sada se fokusira na “kvalitetu umjesto kvantitete”.
Premještanje migranata do granice EU uključuje nekoliko timova: jedinicu za podršku, tim za preusmjeravanje i kvalificirane instruktore. Svaka kritična politička izjava susjeda EU- odmah potiče povećanje protoka migranata prema toj granici.
“Migrante treba kontrolirati kako se ne bi raštrkali po zemlji”, rekao je Aleh. “Zato su se tokovi smanjili, ali su se njihova organizacija i priprema očito poboljšale”.