Pitali smo agrarnog analitičara Roberta Jurišića je li prosječni poljoprivrednik spreman na izazove koji nas očekuju u globalnoj trgovini, te kako se pripremiti na sve veće rizike u globalnoj trgovini poljoprivrednim robama.
Jurišić kaže da ako prosječnog seljaka sagledamo od razdoblja 1990-ih do danas, i osvrnemo se na dvije stavke – proizvodnju i finansijsku pismenost, možemo primjetiti značanje razlike. Po pitanju proizvodnje je daleko napredovao, uz pomoć mehanizacije i razvoja tehnologije, edukacije i smjene generacija. Svjetske su kompanije prisutne na domaćem tržištu i one pomažu proizvođačima da postanu bolji te primjenjuju svjetske trendove.
“To se vidi i kroz prosječan prinos žitarica i uljarica koji je veći u Hrvatskoj negoli je u Evropskoj uniji“, kazao je Jurišić.
Upravljanje rizikom je vrlo loše
S druge strane, kada gledamo finansijsku pismenost, hrvatski se seljak malo ili nimalo pomaknuo od tamo gdje je bio devedesetih. Poljoprivrednici ne koriste sve alate koji su dostupni i kojima se služe njihovi EU kolege. Finansijska pismenost je na ispodprosječnom nivou, upravljanje rizikom je vrlo loše. Činjenica da finansijama OPG-a najčešće upravlja vanjski knjigovodstveni servis dovoljno govori na koliko su niskim nivoima, opisuje.
Tako nepripremljeni ćemo teško dočekati buduće izazove, kaže ovaj agrarni stručnjak, jer ovo što se sada događa je samo jedan dio cikličkog kretanja i ponovit će se kroz sljedećih nekoliko godina. Uz svu konkurenciju, pitanje je što će se događati i može li seljak to preživjeti.
“Mislim da ako se nešto ne pokrene, ako se ne počnu koristiti alati koje koristi konkurencija na zapadu, to neće biti dobro za prosječnog seljaka“, smatra Robert Jurišić.
Šta utječe na cijenu žitarica i uljarica?
Za početak, kaže Robert, moramo shvatiti da su žitarice i uljarice klasična berzovna roba. Čak i prije ovih događanja u zadnje tri godine, uvijek se radilo o globalnom nivou – zakonu spojenih posuda.
Sve što se događalo u nekom dijelu svijeta u ključnoj proizvođačkoj regiji, na neki se način reflektiralo na svjetska tržišta, pa tako i na naše. “Pritom mislim na bilo koji poremećaj u proizvodnji u SAD-u, Kanadi, Argentini, Brazilu, Australiji, Ukrajini ili Rusiji, koji se automatski reflektiralo na cijene, odnosno ta se potrošnja morala supstituirati iz drugih država u kojima postoji višak proizvodnje, što nije uvijek lako, kroz racionalizaciju potrošnje, a što se postiže promjenom cijene.“
Generalno, i prije smo imali ovakve utjecaje, kaže Jurišić, koji su u zadnje vrijeme pojačani događanjima u Ukrajini i na Crnom moru, u takozvanoj bitci između zapada i istoka, što utječe na tržište. Danas je glavni market-mover (eng. pokretač tržišta) u poslu sa žitaricama geopoltika, istaknuo je ovaj analitičar.
Hoće li rat u Ukrajini promijeniti EU politiku proizvodnje hrane?
Cilj zapada je svakako jednu Ukrajinu kao stratešku zemlju približiti sebi i odmaknuti je od Rusije. Ta je zemlja u pravom smislu riječi žitnica Evrope i resurs, tlo koje ima i njegova kvaliteta je nešto što je interes Evrope jer njime može osigurati samodostatnost na nivou EU u većem dijelu ratarske proizvodnje. Također može ostvariti i strateške ciljeve na globalnom nivou, pojašnjava, piše Agroklub.
Smatra da će u tom kontekstu doći do promjena u politikama, a što će se odraziti na postojeće proizvođače koji će se morati prilagoditi još većoj konkurenciji roba iz Ukrajine, jer ta zemlja ima daleko veći potencijal nego ga trenutno koristi te će se u budućnosti sigurno više iskorištavati.
“Za usporedbu, trenutno ovakva Ukrajna kakva je, proizvodi deset puta više žitarica i uljarica nego Hrvatska, a potencijal je da to bude dvadeset ili čak trideset puta više nego kod nas“, rekao je Jurišić.
Puno poljoprivrednika će biti na gubitku
Prosječan seljak naučio je upravljati svojom imovinom uzdajući se u prošlost, kaže Robert.
“On ima percepciju da kako se nešto odvijalo u prošlosti tako će i u budućnosti, a to je iluzija. To bi bilo kao da Zoran Vakula radi vremensku prognozu i procjene kretanja vremena koristeći mape ili podloge iz prošle godine. Ne možemo na temelju iskustva iz prošlosti anticipirati jedan na jedan, šta će se to događati u budućnosti“, upozorio je te dodao da je svaka godina za sebe i svaka nosi svoje izazove i njima treba pristupiti pojedinačno, a ne se osvrtati na događanja iz prošlosti.
“Doći će jedna godina kao što je ova sada, kada si imao ogroman input proizvodnje, nisi ništa radio na outputu, dogodio ti se pad cijena i nastao je problem. Ove će godine puno poljoprivrednika biti na gubitku. Ko je bio pametan i nije kupovao stanove i apartmane po Zagrebu i na moru, taj će imati finansijska sredstva da preživi. Ovi koji su mislili da je tako svake godine, eldorado, takvi će imati problem, oni će tražiti pomoć od države i biti najglasniji“, zaključio je Robert Jurišić.