Dolazim s dubokim osjećanjem ljudske i političke odgovornosti prema više od osam tisuća bošnjačkih muškaraca, dječaka i civila koji su 1995. godine sustavno pogubljeni u najvećem ratnom zločinu na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata, kazao je Plenković.
Dodao je kako to čini i zbog budućih naraštaja jer je uvjeren kako svi imaju obvezu promicati istinu i suprotstaviti se svakom pokušaju njezina nijekanja ili relativizacije zločina kako bi se osiguralo da se takvo zlo više ne ponovi.
– Srebrenica je bolna opomena, mjesto duboke tišine i trajne moralne obveze, kazao je hrvatski premijer.
Najavio je kao će s njim u Srebrenici u petak biti i potpredsjednik vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved kao osoba koja svojim djelovanjem snažno pridonosi njegovanju kulture sjećanja. U hrvatskom izaslanstvu bit će i saborski zastupnik bošnjačke nacionalne manjine Armin Hodžić.
Na pitanje može li ovaj dio Europe ostvariti napredak ukoliko se ne priznaju zločini kakvi su počinjeni u Srebrenici i Vukovaru premijer Plenković je odgovorio kako ta dva grada šalju poziv da se poštuje istina, pokaže odgovornost i poštovanje.
Istaknuo je kako je Hrvatska 90-ih godina prošlog stoljeća obranila svoju slobodu ali je dala i ključni doprinos u zaustavljanju rata u BiH.
Podsjetio je kako su predsjednici Tuđman i Izetbegović neposredno nakon pada Srebrenice potpisali Splitsku deklaraciju kojom su stvoreni preduvjeti za zajedničke vojne operacije i provedbu akcije “Oluja” kojom je oslobođen veliki dio hrvatskog teritorija ali i deblokiran Bihać čime su priječeni novi masovni zločini.
Uspjeh tih operacija na kraju je prisilio Slobodana Miloševića da sjedne za pregovarački stol, podsjetio je Plenković dodajući kako doprinos Hrvatske okončanju rata nije bio samo vojni nego i politički i diplomatski. Trideset godina kasnije, kako je istaknuo, postoji odgovornost da se sačuva istina o tim zbivanjima i oda počast žrtvama.
Komentirajući trenutačne odnose Hrvatske i BiH Plenković je potvrdio kako Hrvatska susjednu državu vidi kao prijatelja s kojim je povezana brojnim sponama.
Poručio je kako BiH u Hrvatskoj ima iskrenog saveznika, pouzdanog susjeda i najdosljednijeg zagovornika europskog puta a pretpostavka za to ostaje funkcionalna država uz punu ravnopravnost tri konstitutivna naroda.
Dao je potporu reformama koje pokušava provesti Vijeće ministara BiH predvođeno Borjanom Krišto.