Hrvatska je od 1. januara 2023. godine postala 18. država članica Europske unije koja je potpuno integrirana nakon istovremenog ulaska u eurozonu i u Schengen.
Plenković je u svom obraćanju brojnim okupljenima u auli NSK-a naglasio je kako je Hrvatska jedina zemlja u povijesti Europske unije koja je na isti dan ušla u schengensko područje i u europodručje. Dodao je kako je Hrvatska među 15 država koje su članice Europske unije, NATO saveza, schengenskog i europodručja.
“Mi smo među pet posto stanovništva koje koristi drugu najjaču valutu”, naveo je Plenković.
Dodao je kako je cijeli proces uvođenja eura u Hrvatsku započeo 2017. godine uz partnerstvo Vlade i Hrvatske narodne banke koji su uz suradnju sa centralnim europskim institucijama, Europskom središnjom bankom i Europskom komisijom, provele potrebne reformske procese.
“Došli smo u poziciju da sa članicama schengenskog prostora ostvarujemo 80 posto razmjene, dok je čak 3/4 naših turista iz tog prostora. Uvjeren sam da ćemo tek nakon kraja ove godine vidjeti koliko smo dobra učinili za hrvatsko gospodarstvo i hrvatske građane ostvarenjem ova dva cilja”, izjavio je Plenković.
Poručio je kako će se suradnjom sa Europskom središnjom bankom u ovoj godini raditi na snižavanju inflacije kako bi se razina inflacije u europodručju vratila na dva posto do 2025. godine.
Dombrovskis je naglasio kako je Hrvatska ostvarenom integracijom u europodručje postala važan faktor u donošenju političkih i financijskih odluka na europskoj razini.
Dombrovskis je podsjetio je kako je europski i svjetski mir trenutno ugrožen ruskom agresijom na Ukrajinu, kao i financijska i energetska stabilnost te dodao kako hrvatski ulazak u eurozonu koincidira sa visokom inflacijom u Europi i globalno, s čim druge zemlje nisu bile nužno suočene prilikom realiziranja vlastitog članstva u eurozoni.
“Čvrsto vjerujem da će euro Hrvatskoj donijeti dobrobiti za građane i poslovne subjekte te da će, isto kao u Latviji, biti stabilizirajuća sila”, rekao je Dombrovskis.
Ocijenio je kako će euro pomoći konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, pridonijeti razvoju turizma te privući investitore.
Na konferenciji i na okruglom stolu “Euro kao jamac otpornosti” sudjelovali su i guverner HNB-a Boris Vujčić, hrvatski ministar financija Marko Primorac i povjerenik Europske komisije za ekonomiju Paolo Gentiloni, a video vezom javila se predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde.