Prva kutija sadržavala je 598 pažljivo složenih zlatnika, dok su u drugoj pronađeni predmeti od žutog metala: narukvice, češalj, lanac, torbica i pudrijera, prenosi Jutarnji list..
Blago koje bi prema nekim teorijama moglo baciti novo svjetlo na mračna poglavlja evropske istorije preuzeo je Muzej istočne Češke u Hradcu Kralove, koji je putem društvenih mreža i izvijestio o tom velikom otkriću.
Prema riječima Miroslava Novaka, voditelja arheološkog odjela muzeja, riječ je o jedinstvenom nalazu.
“Pohranjivanje vrijednih predmeta u zemlju u obliku blaga, takozvanih depoa, uobičajena je praksa još od praistorije. Isprva su češći bili oni religijski, kasnije se uglavnom radilo o imovini pohranjenoj u neizvjesnim vremenima s namjerom da se po nju kasnije vrati. Ovaj nalaz ističe se prvenstveno zbog neobično velike težine plemenitog metala”, naglasio je voditelj muzeja.
“U slučaju kovanica, zbirka se ne može procijeniti kao obična valuta tog razdoblja, već prvenstveno kao blago plemenitog metala”, smatra numizmatičar Muzeja istočne Češke u Hradec Kralove, Vojtech Bradle.
Dodao je kako je blago ležalo skriveno u zemlji nešto više od stotinu godina te da su kovanice kovane na području bivše Jugoslavije tokom 1920-ih i 1930-ih godina.
Posebno intrigira porijeklo dijela zlatnika. Naime, među kovanicama iz perioda Austro-Ugarske nalaze se i one s oznakama koje ukazuju na to da su bile namijenjene za tržišta Srbije i Bosne i Hercegovine. pekulira Špekuliše se da je iz razdoblja Kraljevine Jugoslavije.
Stručnjaci u Muzeju istočne Češke još uvijek pokušavaju dokučiti okolnosti koje su dovele do zakopavanja blaga na ovoj lokaciji. Kako je rekao numizmatičar Vojćeh Bradle novčići potiču iz Srbije i BiH, ali kako su stigli do Češke ostaje nepoznanica.
Nekoliko je teorija: od one da su ih sakrili češki građani koji su bježali od nacističke okupacije poslije 1938. godine, do pretpostavke da su blago mogli sakriti Nijemci očekujući protjerivanje nakon Drugog svjetskog rata. Nije isključena niti teorija koja ukazuje na komunističke monetarne reforme iz 1953. godine kao potencijalni katalizator za skrivanje.