Građani Bosne i Hercegovine su većinom podjeljeni oko ove teme. Neki, aktivno podržavaju ove ciljeve te su spremni sudjelovati u izgradnji društva temeljenog na evropskim demokratskim vrijednostima dok drugi misle kako ulaskom Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju samo gubimo i postajemo taoci.
No, istina je vjerovatno kao i u svemu negdje između.
Generalni sekretar Evropskog pokreta u BiH Haris Plakalo za Bosnainfo odgovorio je gdje se nalazimo na tom putu i koliko je vlast učinila da taj porces ubrza.
BOSNAINFO: Kako ocjenjujete dosadašnje napore vlasti Bosne i Hercegovine u ispunjavanju uvjeta koje je postavilo Evropsko vijeće za otvaranje pregovora o pristupanju EU?
Plakalo: Kada su u pitanju napori bosanskohercegovačkih vlasti koji se ulažu u ispunjavanje uvjeta postavljenih od strane Evropske komisije kao i Evropskog vijeća iz decembra prošle godine, moram prije svega istaći da još uvijek nema konkretnih napredaka po pitanju usvajanja onog minimalnog što je naglašeno od strane predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen, i prilikom posjete u novembru mjesecu prošle godine, i prilikom zadnje posjete sredinom januara mjeseca, a to su prije svega, zakon o spriječavanju pranja novca i finansiranju terorističkih aktivnosti, zakon o spriječavanju sukoba interesa, te zakon o sudovima.
Evidentno je da za sada imamo samo najave usvajanja ovih zakona, ali prije samo nekoliko dana sa sjednice Doma Naroda Parlamentarne Skupštine BiH, povučen je zakon o spriječavanju pranja novca i finansiranju terorističkih aktivnosti, što je itekako dovelo do razočarenja i oštre reakcije Delegacije EU u BiH takvim potezom, što nikako ne doprinosi ispunjavanju očekivanja i uvjeta EK a koje je Brisel postavio pred BiH da se implementiraju do presjeka stanja u martu mjesecu, najvažniji zakoni još uvijek skupljaju prašinu u parlamentarnim ladicama, i to je nažalost realna slika kojoj trenutno svjedočimo.
BOSNAINFO: Koje konkretne zakone i reforme predviđa Evropska komisija kao ključne korake koje Bosna i Hercegovina treba poduzeti kako bi ispunila uvjete za bezuvjetnu preporuku o otvaranju pregovora s EU?
Pakalo: Ukoliko koristimo prefiks bezuvjetni pregovori i koje reforme su potrebne, onda bismo po pravilu kazali svih 14. prioriteta, međutim upravo jer je to nemoguće u ovom trenutku implementirati u cijelosti, dati su uvjeti koji sam već i naglasio, a koji su naglašavani i od strane predsjednice EK tokom njene posjete i u novembru prošle i januaru ove godine, zakoni o sukobu interesa, spriječavanju pranja novca i finansiranju terorističkih aktivnosti, zakona o sudovima, ali također i novi zakon o VSTV-u, obzirom da izmjene i dopune zakona o VSTV u koje su usvojene prošle godine, a također i prije nekoliko dana, ne prate pozitivno mišljenje Venecijanske komisije iz 2020. godine, i stoga se zahtjeva donošenje novog zakona o VSTV-u. Prema tome, 14. prioriteta su vrlo važni za transformaciju BiH iz jedne Daytonske u jednu Briselsku državu, i svakako će doprinjeti jačanju standarda i generalne socio-ekonomske slike BiH.
BOSNAINFO: Kako će ispunjavanje tih uvjeta utjecati na unutarnje reforme i političku dinamiku u Bosni i Hercegovini?
Plakalo: Zasigurno pozitivno, jer sve te reforme imaju za cilj da se osigura građanima BiH bolji i viši standard, više prava, i da otkloni političku manipulaciju pravosuđem, javnim resursima i svim onim segmentima koje te reforme ispunjavaju. Vjerovatno radi toga što upravo ispunjavanje tih reformi na jedan određeni način mijenja dinamiku unutrašnjih uskih političkih i stranačkih interesa, imamo tu određenu odbojnost od strane političkih strana u BiH da ispunjavaju reforme, te mijenja suštinu same političke dinamike, koja je sada postavljena na princip da služi svrsishodno sebi, a ne narodima i građanima koji žive u BiH, i upravo je u tome i problem za političke predstavnike unutar BiH, jer ispunjavanjem tih reformi, mijenja se dinamika komoditeta u političkom sistemu u BiH, i krajnji rezultat jeste zapravo stavljanje institucija unutar BiH da budu u službi prije svega građana, a ne uskih političkih i stranačkih interesa.
BOSNAINFO: Koje su specifičnosti i izazovi povezani s usklađivanjem zakonodavstva BiH s evropskim standardima, s obzirom na složen politički sistem zemlje?
Plakalo: To je zaista jedno kompleksno i teško pitanje, upravo radi kompleksne situacije unutar BiH, te je mnogo aspekata koji zbog vrlo kompleksnog ustavnog uređenja BiH utiču na donošenje odluka, pa i onih zakona i reformi koji se zahtjevaju od strane EU. Evidentno da su pitanja pravosuđa i zakona iz te oblasti jedni od najtežih reformaskih zahtjeva za koje je vrlo teško očekivati da budu ispunjena u nekim optimalnim rokovima, obzirom da konstantno svjedočimo da se čak od jednog tehničkog pitanja sjedišta apelacionog vijeća Suda BiH, to pitanje podiže na najviši politički nivo. Zatim pitanje izmjena Izbornog zakona BiH, je svakako nešto što također predstavlja upravo tu otežavajuću barijeru implementiranja onog što se traži od BiH, zatim presude Evropskog suda za ljudska prava. Dakle, ovo je samo dio onoga što evidentno jeste problem sa strane BiH kada su u pitanju zahtjevi EU.BOSNAINFO: Kako će vlasti Bosne i Hercegovine osigurati provedbu pravnih i institucionalnih reformi potrebnih za daljnje približavanje EU?
Plakalo: To je vrlo jednostavno ukoliko postoji konsenzus po tim pitanjima, međutim u BiH je sve kompleksno pa je tako i taj segment jednako kompliciran. Svjedočimo pritisku zvaničnika EU na vlasti BiH da se konačno usvajaju najvažniji zakoni koji će doprinjeti sigurnijem pravnom okviru za sve narode i građane BiH, jer bez pravnog okvira, i bez jake pravne države nije moguće očekivati niti jaku ekonomiji, niti bilo koji napredak u ostalim segmentima. Postoje razgovori po pitanju tih oblasti, ali do sada su oni bili neuspješni, odgovor bi upravo trebao biti u onima koji žive u BiH, narodi i građani BiH trebaju na prvo mjesto staviti napredak društva i države kroz zakonske mogućnosti koje su im na raspolaganju, i najjači adut koji posjeduju, a to su svakako izborni procesi, ako trenutni politički predstavnici ne uspiju ispuniti ove pretpostavke, zna se šta bi trebao da bude ishod, a to je promjena kroz izborne procese, i davanje šanse onim snagama koje mogu implementirati sve ono što se eventualno ne bi sprovelo u ovom narednom periodu do slijedećih izbora u BiH, a nadati se ipak da će biti dovoljno ozbiljnosti i od strane trenutnih političkih predstavnika da osiguraju sprovođenje pravnih i institucionalnih reformi potrebnih za daljnje integrisanje BiH sa EU.
BOSNAINFO: Koje su konkretno mjere koje vlasti planiraju poduzeti kako bi poboljšale vladavinu prava i borbu protiv korupcije, kao ključne elemente pristupanja EU?
Plakalo: Kako sada stvari stoje, to su razne strategije i zakoni koji bi trebali da urede oblast pravosuđa, ali nažalost, više ih dolazi iz same EU kao prijedlog i zahtjev, nego što ih dolazi iz same BiH kao dogovor unutrašnjih političkih predstavnika, i to svakako zabrinjava, i šalje jednu određenu poruku, uraditi ćemo možda ono šta tražite od nas, ali nemojte zahtjevati više od toga, jer zaista se konstantno vrtimo u krug kada su u pitanju zakoni koje BiH treba usvojiti iz okvira 14 prioriteta, posebno oni iz oblasti pravosuđa.
BOSNAINFO: Kako će Bosna i Hercegovina riješiti izazove u vezi s decentralizacijom vlasti, što je jedan od zahtjeva Evropske unije za daljnje napredovanje u pristupnom procesu?
Plakalo: Zavisi iz kojeg aspekta promatramo pitanje decentralizacije, jer se njom nižim organima mogu dati manje ili veće ovlasti, a možda kao kompenzacija za centralizaciju određenih drugih nivoa vlasti, naprimjer nivoa BiH, ali to je svakako jedno od pitanja koje će zahtjevati puni politički kompromis, mi i sada imamo decentralizovane institucije unutar BiH koje imaju mnogo ovlasti, kao i administrativne barijere, kantone, entitete koji itekako u mnogo oblasti funkcionišu kao samostalni u odlučivanju i usvajanju zakona, decentralizacija u slučaju BiH trebala bi možda dati općinama i gradovima veće ovlasti, ali se u tom kontekstu kantonima unutar Federacije BiH ili samim entitetima smanjuju ovlasti a jačaju se ovlasti državnih institucija BiH, ipak i to pitanje je vrlo složeno i svakako neće biti jednostavno za ispuniti.
BOSNAINFO: Postoji li planirani rok za donošenje ključnih zakona i provedbu reformi koje Evropska komisija traži, s obzirom na rok koji je postavljen za mart ?:
Plakalo: Trenutno sada, imamo kao što sam rekao najave nekih zakona od političkih predstavnika koji čine vlast na državnom nivou, a pozivajući se na sporazum iz Bakinaca kod Laktaša koji iako nije potpisan, postao je predmet analiza u zadnjih nekoliko dana, i tu su dati neki rokovi za određene zakone od spriječavanja pranja novca i finansiranja terorostičkih aktivnosti u mjesecu februaru, do riješavanja pitanja stranih sudija u Ustavnom sudu BiH u mjesecu aprilu, ali potvrđenih rokova sa strane BiH, još uvijek nema, kao što sam istakao, to su sve najave.BOSNAINFO: Kako će vlasti surađivati s civilnim društvom, privatnim sektorom i drugim dionicima kako bi zajednički doprinijeli uspješnoj realizaciji reformi potrebnih za pristupanje EU?
Plakalo: Sa približavanjem EU i taj segment se mora poboljšati, civilno društvo, poslovni privatni subjekti, odnosno cjelokupni taj sektor, itekako su važan segment EU, i sada postoji dosta saradnje u toj oblasti, ali ona se mora unaprijediti i postaviti na jedan viši i ozbiljniji nivo. To će biti moguće donošenjem kredibilnijih i ozbiljnijih zakona iz oblasti saradnje sa civilnim sektorom i privatnim sektorom, ali također, i sada nailazimo na dosta prepreka, a za primjer možemo uzeti i zakon unutar entiteta RS kada su u pitanju nevladine organizacije, koji je sve ali nije unapređenje tog segmenta zakonodavstva i oblasti, i nalazi se pod jakim kritikama kako EU tako i SAD-a, UK, i generalno međunarodne zajednice u BiH.
BOSNAINFO: Koje korake vlasti planiraju poduzeti kako bi educirale i informirale građane o značaju pristupanja EU te o procesu i koristima koje donosi integracija u Evropsku uniju?
Plakalo: Razni su koraci koji se poduzimaju, Direkcija za Evropske integracije BiH zadužena je da kroz različite programe, vrši edukaciju kako državnih institucija o procesima EU integracija, pregovaračkim procesima, i samoj suštini članstva u EU, tako i općenito građanima u BiH. Također, i različite druge institucije sa različitih nivoa vlasti unutar BiH uključeni su u te procese, a da li su oni vidljivi i koliko su vidljivi, svakako da se o tome može diskutirati detaljno, sa aspekta jedne seriozne analize učinkovitosti i svrsishodnosti samih takvih programa, koji za cilj imaju informiranje javnosti unutar BiH kada su u pitanju procesi EU integracija, ali ono što je svakako najvažnije jeste saradnja sa medijima, i dio koji mediji kao važan segment društva, mogu doprinjeti u promoviranju cjelokupnog procesa EU Integracija.