Takve reforme bi konačno ponudile mogućnost rješavanja etničkih podjela, secesionističkih prijetnji i kršenja ljudskih prava koja prožimaju Dejtonski ustav, a istovremeno bi podržale demokratske reforme u skladu s vladavinom prava.
Ocijenio je to za Fenu u svom osvrtu “Dejtonski mirovni sporazum, 30 godina poslije”, profesor filozofije i studija holokausta i genocida na Državnom univerzitetu Southern Connecticut i član Upravnog odbora Programa studija genocida Univerziteta Yale. prof. dr. David Pettigrew.
On smatra da Ured visokog predstavnika (OHR), “umjesto da se opire viziji građanske države”, treba angažirati Evropsku komisiju za demokratiju kroz pravo (Venecijansku komisiju) da sarađuje s Radnom grupom koja uključuje građanske organizacije na izradi Ustava koji bi bio u skladu s demokratskim principima u EU.
Kako je istakao Pettigrew, takve demokratske reforme koje podržavaju ljudska prava i vladavinu prava postavile bi temelje za mirnu građansku budućnost za građane jedinstvene Bosne i Hercegovine, mirnu budućnost koja će odati počast žrtvama agresije i genocida koji su se dogodili od 1992. do 1995. godine.
On smatra da je, iako je 1995. godine okončao agresiju i genocid, Opšti okvirni sporazum za mir u BiH dokument koji je od samog početka veoma manjkav. Dejtonski sporazum je, kako je kazao, posebno potkopan “legitimizacijom Republike Srpske, entiteta koji je nastao počinjenjem zločina koji su proglašeni ratnim zločinima, uključujući genocid”. Dodatno je, kako je naveo, oslabljen donošenjem Ustava zasnovanog na etničkim podjelama.
Profesor Pettigrew dalje navodi da je Evropski sud za ljudska prava u više navrata presudio da je zbog ograničenja koja se odnose na pravo na kandidovanje na izborima i na glasačko pravo, Ustav BiH u suprotnosti sa zakonima koji se odnose na temeljna ljudska prava. Stoga je reforma Ustava BiH koji je nametnut Dejtonskim sporazumom odavno trebala biti provedena kako bi se osigurala podrška demokratskoj budućnosti građana Bosne i Hercegovine u skladu s vladavinom prava.
Napominjući da je Ustav implementiran Aneksom 4 Dejtonskog sporazuma identificirao konstitutivne narode Bošnjake, Srbe i Hrvate, on ocjenjuje da je ovo rješenje uspostavilo političko predstavljanje i praksu glasanja koja se temelji na etničkim podjelama, a ne na principu zajedničkog državljanstva s jednakim pravima. Ustavni prioritet ovih etničkih podjela potaknuo je ultranacionalističke, etno-teritorijalne zahtjeve koji su bili vodilja agresije 1990-ih – istakao je Pettigrew.
Štaviše, dodaje on, Evropski sud za ljudska prava dosljedno je presuđivao da ustavna rješenja zasnovana na etničkom identitetu i daju mu prioritet, krše temeljna ljudska prava zacrtana Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Sud je u slučaju Sejdić-Finci protiv BiH obrazložio da, iako se koncept ‘konstitutivnih naroda’ mogao činiti nužnim ‘za okončanje brutalnog sukoba obilježenog genocidom, diskriminacija isključivo na osnovu nečije rase se u današnjem demokratskom društvu ne može objektivno opravdati’. U slučaju Zornić protiv BiH, na primjer, Sud je insistirao da nakon više od osamnaest godina nakon završetka tragičnog sukoba više ne može postojati nijedan razlog za zadržavanje osporenih ustavnih odredbi”. Sud je očekivao da će se demokratska rješenja utvrditi bez ‘daljnjeg odgađanja’ – naveo je profesor Pettigrew.
On podsjeća i da je u izvještaju iz aprila 2023. godine, komesar Vijeća Evrope za ljudska prava izrazio veliku zabrinutost zbog toga što presude Evropskog suda za ljudska prava nisu provedene, insistirajući da je “dugotrajno neizvršavanje tih presuda podsjetnik da naslijeđe nasilne prošlosti još uvijek prisutno u Bosni i Hercegovini 30 godina nakon rata i da ometa društvenu koheziju, pomirenje i napredak”. U izvještaju se također naglašava da je “neophodno da se vlasti usredotoče na izgradnju države temeljene na jednakosti građana, a ne na daljnje ugrađivanje etničke diskriminacije u Ustav i izborno zakonodavstvo”. Stoga je bilo sasvim neshvatljivo kada je visoki predstavnik nedavno iznio svoje mišljenje da ‘ne možemo očekivati da će Bosna i Hercegovina biti uspješna kao građanska država’. Ova javna izjava pokazuje nedostatak senzibiliteta prema presudama Evropskog suda za ljudska prava, prema inicijativama i izjavama građanskih organizacija poput Kruga 99 iz Sarajeva, te prema nedavnim izjavama članova Predsjedništva BiH Željka Komšića i Denisa Bećirovića – kazao je za Fenu profesor Pettigrew.