Njegova smrt pokrenula je višestoljetni proces izbora novog pape.
Novog papu moraju izabrati najviši zvaničnici Katoličke crkve, poznati kao Kardinalski kolegij. Svi su muškarci, imenuje ih direktno papa i obično se zaređuju za biskupe.
Trenutno postoji 252 katolička kardinala, od kojih 138 ima pravo glasa za novog papu. Ostali su stariji od 80 godina, što znači da ne mogu učestvovati u izborima, iako se mogu pridružiti debati o tome ko bi trebao biti izabran.
Kada Papa umre (ili podnese ostavku, kao u rijetkom slučaju pape Benedikta XVI 2013. godine), kardinali se pozivaju na sastanak u Vatikanu, nakon čega slijedi konklava, kako se izbori nazivaju.
U periodu između papine smrti i izbora njegovog nasljednika, Kardinalski kolegij upravlja Katoličkom crkvom.
Izbori se održavaju u strogoj tajnosti unutar Sikstinske kapele, koju je oslikao Michelangelo.
Kardinali glasaju za svog preferiranog kandidata dok se ne odredi pobjednik, a proces može trajati nekoliko dana. U prethodnim vijekovima znalo se desiti da glasanje traje sedmicama ili mjesecima. Neki kardinali su čak i umrli tokom konklava.
Jedini pokazatelj kako izbori teku je dim koji se dva puta dnevno pojavljuje od spaljivanja glasačkih listića kardinala. Crni dim signalizuje da papa još nije izabran. Tradicionalni bijeli dim znači da je novi papa izabran.
Teoretski, svaki rimokatolik koji je kršten može se razmatrati za izbor za papu. Međutim, u praksi, kardinali radije biraju nekoga između sebe.
Kada je papa Franjo, rođen u Argentini, izabran na prethodnoj konklavi 2013. godine, postao je prvi poglavar Katoličke crkve koji je došao iz Južne Amerike, regije koja čini otprilike 28 posto svjetske populacije katolika, navodi BBC.
Od 266 papa izabranih do danas, čak 217 ih je bilo iz Italije.
Ko je papa i šta radi?
Papa je poglavar Katoličke crkve. Rimokatolici vjeruju da on predstavlja direktnu vezu do Isusa Hrista. Smatra se živim nasljednikom Svetog Petra, koji je bio glavni među Hristovim prvim učenicima, apostolima.
To mu daje punu i nesmetanu moć nad cijelom Katoličkom crkvom i čini ga važnim izvorom autoriteta za oko 1,4 milijarde katolika u svijetu. Oko polovine svih hriršćana širom svijeta su rimokatolici.
Papa živi u Vatikanu, najmanjoj nezavisnoj državi na svijetu, koja je okružena italijanskom prijestolnicom Rimom.
Papa ne prima platu, ali sve njegove putne troškove i troškove života pokriva Vatikan.
Papina sahrana je tradicionalno bila složen događaj, ali papa Franjo je nedavno odobrio planove da se cijeli postupak učini manje komplikovanim.
Franjo će biti prvi papa u više od jednog stoljeća koji će biti sahranjen izvan Vatikana. Naime, bit će sahranjen u Bazilici Svete Marije Velike, jednoj od četiri glavne papinske bazilike u Rimu.