Konferenciju je organiziralo Federalno ministarstvo kulture i sporta/Zavod za zaštitu spomenika i Nacionalni komitet ICOMOS u BiH. Danas promoviramo prijevod Dokumenta na BHS jezicima koji je Evropska komisija sa ICOMOS-om radila od 2018. do 2020. godine.
To je skup alata, preporuka i sugestija kako djelovati na projektima koje finansira EU, ali koje imaju značajan efekt na kulturnu baštinu – pojasnila je predsjednica Nacionalnog komiteta ICOMOS u BiH Elša Turkušić Jurić u izjavi za Fenu.
Cilj tog dokumenta je, dodala je, da bude razumljiv i primjenjiv u svim državama EU – kako na najbolji način iskoristiti prirodne i ljudske potencijale, prostorne resurse, i pri tom paziti kakav efekat imamo na kulturno-historijsko naslijeđe.
Naglasila je da su jako važni interesi lokalne zajednice i mladih, njihove vizije, a koji pripadaju lokalitetu unutar kojeg se nalazi kulturno-historijsko naslijeđe.
Dokument sadrži 40 preporuka i sedam kriterija koji bi se, po riječima Roberta Stergara iz Federalnog zavoda za zaštitu spomenika, trebali primjenjivati u planiranju i građenju, ali sa aspekta kulturne baštine – na revitalizaciji, nove objekte u starim jezgrama, starim objektima, konzervaciji i restauraciji. To je ozbiljan i obiman dokument koji nam daje preporuke kako teče proces od početka planiranja, do realizacije i održavanja objekata, arheoloških lokaliteta, koji su kulturno naslijeđe. Suština dokumenta je da se lokalne vlasti, svake države, približe svjetskim standardima u zaštiti naslijeđa – istakao je Stregar.
Iako preporuke nisu obavezujuće, a neke su teško primjenjive zbog zakonskih regulativa, ali Stregar kaže da se stručnjaci drže preporuka koliko god je to moguće.
Profesor na Filozofskom fakultetu UNSA Edin Bujak smatra da je zbog niza okolnosti teško donijeti neki sveobuhvatni zakon zaštite kulturno-historijskog naslijeđa. Iako bi to bila dobra prilika za državu, da maksimalno iskoristi, prezentira i zaštiti naše bogato kulturno-historijsko naslijeđe. U tome se i ogleda set smjernica koje se vrlo lako mogu pretvoriti u propise i normative – kazao je Bujak.
Ne preko noći, dodao je, ali polako ih početi primjenjivati kako bi naslijeđe bio jedan faktor razvoja, ali i samoodrživosti, što bi trebao biti cilj svakog spomenika, graditeljske i kulturne cjeline.
Kako je istakao, potrebno je uložiti znatna finansijska sredstva, a naša države ne ulaže dovoljno sredstava za zaštitu, istraživanje, konzervaciju i u konačnici, promociju kulturno-historijskog naslijeđa. Nije to ni blizu evropskog nivoa. A na nama je koliko ćemo mi biti mudri i pametni i iskoristiti neku od ovih preporuka i uskladiti naše zakonodavstvo s tim, naveo je Bujak.
Za učesnike panela, upriličena je i “Arhitektonska šetnja – Arhitektura u mom kvartu – sarajevska moderna (1918-1940)“.