Već mjesec i po dana, gotovo svakodnevno, u političkim obračunima političara, pa čak i sa OSCE-om, može se čuti kako je i OSCE pokazao da ne uvažava stav Ustavnog suda BiH, pozivajući se pri tome na dvije konkretne odluke Ustavnog suda BiH, i to: U-3/17 i U-23/14. Ne precizira se koji se to stavovi Ustavnog suda BiH iz ove dvije odluke ne uvažavaju od strane OSCE-a, niti o čemu je Ustavni sud BiH odlučivao kroz te dvije odluke. Uzaludna je bila nada Ustavnog suda BiH da će političari prestati poigravati se s odlukama Ustavnog suda pa Ustavni sud nije reagirao. Međutim, kako se zloupotreba odluka Ustavnog suda nastavlja, Ustavni sud BiH mora podsjetiti da je u Odluci U-3/17, na zahtjev Bariše Čolaka, tadašnjeg predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH odlučio o njegovom zahtjevu za ispitivanje regularnosti postupka, odnosno utvrđivanje postojanja ili nepostojanja ustavne osnove za proglašenje Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH od 28. aprila 2017. godine štetnim po vitalni interes bošnjačkog naroda, saopćila je Palavrić.
Navodi da je Ustavni sud utvrdio da Izjava Kluba delegata bošnjačkog naroda u Domu naroda PS BiH o destruktivnosti po vitalni interes bošnjačkog naroda u BiH u navedenom Prijedlogu zakona ispunjava uvjete proceduralne ispravnosti iz člana IV/3.f) Ustava BiH, te da je zatim je utvrdio da navedenim Prijedlogom Zakona nije povrijeđen vitalni interes bošnjačkog naroda u BiH.
“U prevodu ovo znači da u konkretnom slučaju Ustavni sud nije odlučivao o pitanju iz svoje nadležnosti propisane članom VI.3.a) Ustava BiH, tj. nije ocjenjivao ustavnost zakona koji je tek bio u proceduri donošenja odnosno nije bio na pravnoj snazi, tako da niko ne može govoriti da je Ustavni sud zauzeo stav o ustavnosti Prijedloga izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH iz 2017. godine. Naime, Ustavni sud je navedenom odlukom odlučivao crpeći svoju nadležnost iz člana IV/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine, što znači da je ispitivao samo proceduralnu ispravnost slučaja, odnosno po kojoj proceduri treba provesti postupak usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH. Stoga bi oni koji „čitaju i tumače“ odluke Ustavnog suda BiH morali odluku čitati od prvog slova do posljednje tačke“.
Kad je riječ o drugoj odluci tj. Odluci broj U-23/14, Plavrić navodi da Ustavni sud jeste odlučivao o pitanju iz svoje nadležnosti propisane članom VI/3.a) Ustava BiH odnosno odlučivao je o ustavnosti pojedinih odredaba Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koji je bio na pravnoj snazi, i utvrdio samo da nije ustavna odredba zakona prema kojoj “Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu“, te odredbe Poglavlja 20 – Prelazne i završne odredbe člana 20.16.A stav 2. tač. a-j. Izbornog zakona BiH. Tim odredbama je bio propisan broj delegata koji se bira iz svakog od deset kantona.
Palavrić naglašava da je to je sve o čemu je Ustavni sud BiH odlučio navedenim dvjema odlukama, te da Ustavni sud nije odlučivao niti je odlučio niti o jednom pitanju o kojem se u posljednje vrijeme govori kao prijedlogu izmjena i dopuna Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
– Stoga Ustavni sud BiH apelira na sve a ponajprije na političare i one koji kao nisu političari ali govore u javnosti u ime politike, da prestanu zloupotrebljavati odluke Ustavnog suda i sam Ustavni sud BiH. Ukoliko smatraju neki zakon neustavnim, Ustav BiH propisuje način na koji se može doći do odluke Ustavnog suda BiH o tom pitanju. Neka zatraže i Ustavni sud će ocijeniti ustavnost. Ali govoriti da je Ustavni sud odlučio o nečemu o čemu nije ni odlučivao, postaje zaista neozbiljno i ometa ionako otežan rad Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, navodi se u saopćenju predsjednice Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Seade Palavrić.