U Republici Srpskoj se u ovoj godini bilježi pad prihoda od boravišne takse iako je taj namet zakonski povećan od 1. januara.
Po podacima Poreske uprave RS, prihodi od boravišne takse u prva četiri mjeseca ove godine iznose 685.194 KМ, dok su u istom periodu prošle godine iznosili 735.230 KM. Samo u aprilu ove godine uplaćeno je 136.945 KM, dok je istog mjeseca prošle godine na račun javnih prihoda po osnovu boravišne takse uplaćeno 155.654 KM.
Pri tom, izmjenama i dopunama Zakona o bravišnoj taksi koje su stupila na snagu 1. januara ove godine, boravišna taksa minimalno iznosi između marku i po i tri, a bila je od pola do dvije KM. Taksa za turistička mjesta sada može da iznosi tri do četiri KM, a bila je do tri KM.
Osim toga, zakonom je ukinut paušal za privatni smještaj i uvedena je boravišna taksa, kao i za objekte seoskog turizma.
Boravišna taksa se plaća za svakog gosta, domaćeg ili stranog, po ostvarenom noćenju kojih je u RS, po podacima Zavoda za statistiku, u prva četiri mjeseca ostvareno 0,7 odsto više nego u istom periodu prošle godine, odnosno ostvareno je ukupno 349.720 noćenja.
U Ministarstvu trgovine i turizma, koje je kreator zakonskih izmjena, razloge za pad prihoda od boravišne takse vide u promjenama u zakonskoj regulativi koja uređuje naplatu boravišne takse.
“Naime, do prošle godine naplata boravišne takse se u objektima klasifikovanim kao ‘stan na dan/apartmani/kuće za odmor/seoska domaćinstva’ vršila na principu paušala, dok je izmjenama zakona donesenim u prošloj godini taj način naplate ukinut, te se sada isključivo vrši naplata boravišne takse po ostvarenom noćenju. Ova promjena direktno utiče na dinamiku prihoda, posebno iz razloga što su pružaoci ovog vida usluga paušal uplaćivali početkom godine, te pad prihoda direktno povezujemo sa ovom izmjenom”, kažu za Fenu u Ministarstvu trgovine i turizma RS.
Uz navedeno, a prateći statističke pokazatelje broja dolazaka i noćenja u Republici Srpskoj, smatraju da dio u raskoraku prihoda od boravišne takse leži i u dinamici plaćanja obaveza privrednika (realizacije uplata) po ovom osnovu.
Napominju da će uvođenjem centralnog informacionog sistema Ministarstvo imati obuhvatniji pregled stastike noćenja i evidencije naplate boravišne takse, jer je predviđeno da se u sistemu vidi i ostvarena obaveza po uplati boravišne takse, kao i realizacija te uplate, te će biti moguće preciznije pratiti mjesečne pokazatelje i kretanja po ovom osnovu.
Biljana Grozdić, direktorka Turističke organizacije Šipovo, opštine u koju gosti rado dolaze zbog mnogobrojnih prirodnih ljepota, smatra da prva godina primjene zakonskih izmjena treba da bude godina prilagođavanja.
“Mislim da svi treba da radimo na primjenjivanju u praksi novog sistema plaćanja boravišne takse. Smatram da ljudi ne izbjegavaju te troškove, već se susreću sa izmjenama, posebno u sesokim domaćinstvima gdje su domaćini koji se bave poljoprivredom i zemljoradnjom i potrebna im je pomoć”, kaže Grozdić za Fenu.
Kada su u pitanju turistički pokazatelji za opštinu Šipovo u kojoj je boravišna taksa povećana sa jednu na dvije KM i u kojoj ima najveći broj seoskih domaćinstava u RS, Grozdić ističe da je godina uspješno započela, uz napomenu da je turistička sezona od maja do septembra.
“Za produženi vikend, od 1. do 4. maja smo imali rekordnu posjećenost. Naravno, najviše posjeta je zabilježeno na Janjskim otokama, ali i cijela dolina Plive”, objašnjava ona i kao prednost ove lokalne zajednice navodi znatno niže cijene po pitanju smještaja, ali i gastronomske ponude.
Najveća popunjenost za sada je vikendom, ali u Turističkoj organizaciji rade na tome da se posjete produže na barem produženi vikend ili na više dana.
“Ono što nam je potrebno jeste povećanje sadržaja i ponude koje turiste mogu da zadrže više dana. Od početka godine radimo na uređenju novih staza, povećanju nekih ulaganja u biciklizam, rafting, foto-safari, te planinarenje. Nedostaje na kadra i mlađih ljudi”, ističe Grozdić.
U cijeloj RS već nekoliko godina se bilježi pad posjeta domaćih turista, a ona smatra da je jedan od razloga povećanje cijena usluga u turizmu, ali i cjelokupno povećanje cijena u svim oblastima života.
“Moje mišljenje je da je to razlog zbog kojeg se većina našeg stanovništva odlučuje za neku vrstu štednje za duže ljetovanje”, kaže Grozdić.
Misli da najavljeni turistički vaučeri, kako kaže, ne mogu da nadomjeste ove negativne trendove, ali mogu da budu stimulans povećanju broja noćenja, a samim tim i uplate boravišne takse.
“Turizmu je potrebna značajnija podrška, prije svega u vidu podsticaja od resornog ministarstva. Recimo, primjer kako u FBiH Razvojna banka daje beskamatne kredite za podršku turizmu je super. Moglo bi tako nešto i kod nas”, navodi Grozdić koja je uvjerena da će turizma u Šipovu za nekoliko godina biti privredna grana broj 2 u ovoj lokalnoj zajednici, odmah poslije drvne industrije, a od koje će moći da žive mnoge porodice.