Naime, dionica od Počitelja do Zvirovića, uključujući i kolosalni most preko rijeke Neretve dužine 980 m, duga je nešto više od 11 kilometara, no u smjeru Mostara na nju se odmah nastavlja dionica Buna Počitelj u dužini od 7,2 kilometra, koja je već završena i koja će sada moći biti puštena u promet, piše Večernji.ba.
Plan aktivnosti
U konačnici, svi koji žele sigurnije i brže putovanje prema Hrvatskoj uskoro će se moći uključiti na autocestu neposredno kod Hodbine (južni dio Mostara) te se voziti bez smetnje do graničnog prijelaza Bijača.
Ova godina također će donijeti i niz važnih pomaka u procesu pripreme gradnje preostalih dionica na hercegovačkom dijelu autoceste, a kako su nedavno za Večernji list potvrdili iz JP Autoceste Federacije, plan je da do kraja ove godine počnu radovi i na dionicama Mostar jug – tunel Kvanj, tunel Kvanj – Buna, Mostar sjever – Mostar jug, kao i izgradnja najkompleksnijeg objekta na cijelom koridoru – tunela Prenj.
U kontekstu mostarske autoceste, odnosno dionice Mostar sjever – Mostar jug Vlada Federacije je na posljednjoj sjednici, a na prijedlog Federalnog ministarstva financija, utvrdila prijedlog odluke o prihvaćanju zaduženja Federacije BiH u iznosu do 220 miliona eura po ugovoru o zajmu između BiH i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za realizaciju projekta koridora Vc Mostar sjever – Mostar jug.
Prijedlog ove odluke bit će upućen u Parlament Federacije BiH.
Sredstva će se koristiti za izgradnju dviju petlja autoceste Mostar sjever i Mostar jug te izgradnju dionice autoceste u dužini od 15 km između ovih dviju petlji i za izgradnju ceste s dva traka koja povezuje ove petlje s postojećom magistralnom cestom M-17. Dionica bi trebala imati pet tunela i deset vijadukta na svakom od dvaju kolnika. Rok otplate ovog zajma je 15 godina, dok je odgoda plaćanja četiri godine i uključena je u rok otplate zajma.
Sjeverni dio
Kada je riječ o sjevernom dijelu koridora, strateški cilj Uprave JP Autoceste FBiH je da cijeli u potpunosti bude završen u junu 2026. godine. Trenutno je u izgradnji 50 km autoceste te je ostalo još otvoriti radove na posljednjoj dionici Ozimice – Poprikuše (12 km), čime će cijeli sjeverni dio koridora biti u nekoj od faza izgradnje.
Dakle, od Sarajeva odnosno Bradine do krajnje točke na Savi autocestom na koridoru Vc moglo bi se nesmetano putovati 2026. godine. Ekonomske prednosti izgradnje prilično su jasne – spajanje na međunarodne koridore omogućit će poslovnoj zajednici u BiH brže, lakše i sigurnije povezivanje i prijevoz roba.