Ključni događaj koji je obilježio ovaj period je prvostepena presuda Suda Bosne i Hercegovine od 26. februara 2025. godine kojom je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik osuđen na godinu dana zatvora i zabranjeno mu je obavljanje političkih funkcija u trajanju od šest godina. Presuda je donesena zbog krivičnog djela neprovođenja odluke visokog predstavnika kojom su obustavljene sve aktivnosti u vezi sa donošenjem zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH u Republici Srpskoj.
Nakon presude, vlasti Republike Srpske reagovale su, kako se navodi u izvještaju, “nezapamćenim napadima na ustavni poredak Bosne i Hercegovine” usvajanjem zakona koje suštinski zabranjuje djelovanje državnog pravosuđa i agencija za provođenje zakona na teritoriji Republike Srpske. Schmidt je ocijenio da su ovi potezi usmjereni na stvaranje paralelnog i suprotstavljenog sistema između državnih i entitetskih institucija.
U skladu sa svojim javnim pozivima na “mirno razdruživanje” i “mirnu disocijaciju” te ponovljenim referencama na “izvorni Dejton” ili “separaciju”, predsjednik RS-a Dodik najavio je planove za podnošenje nacrta novog Ustava Republike Srpske. Visoki predstavnik smatra da ovaj pokušaj usvajanja novog entitetskog ustava predstavlja “posebno opasan korak”.
Razlike u stavovima unutar državne koalicije dovele su do odluke “Trojke” (SDP BiH-NiP-NS) da raskine koaliciju sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Iako su opozicione stranke u Republici Srpskoj (PDP, SDS, ZPR) izrazile spremnost za učešće u vlasti na državnom nivou i taj se proces djelimično materijalizovao, rekonstrukcija vlasti se pokazala težom zbog raspodjele moći u Parlamentarnoj skupštini i Vijeću ministara BiH.
Izvještaj konstatuje da nije bilo napretka u provedbi Agende 5+2 tokom izvještajnog perioda. Izostao je zakonodavni rad na državnom nivou u vezi sa rješavanjem pitanja državne i odbrambene imovine, dok se takozvana zabrana raspolaganja državnom imovinom, kao i relevantne odluke Ustavnog suda BiH, kontinuirano krše. S obzirom na postojeće probleme, visoki predstavnik je međunarodnoj zajednici predložio proces facilitacije s ciljem razvoja održivog rješenja za pitanje državne imovine. U pogledu fiskalne održivosti, usvojen je Globalni fiskalni okvir za period 2025-2027, ali potpuna sigurnost i adekvatnost finansiranja državnih institucija nisu u potpunosti postignute.
Nadalje, zamah evropskih integracija Bosne i Hercegovine nakon odluke Evropske unije u martu 2024. o otvaranju pristupnih pregovora nije se nastavio tokom izvještajnog perioda, te očekivani napredak u reformskoj agendi nije ostvaren. Pozitivno je ocijenjeno da je Centralna izborna komisija BiH usvojila dvije odluke kojima se potvrđuju rezultati Lokalnih izbora iz oktobra 2024. godine, čime je uspješno završen izborni proces, prenosi N1.
Finalizacija izbora i žalbenih procesa kasnila je samo u određenim općinama. Konačni izvještaj Misije OSCE-a za posmatranje izbora (ODIHR), objavljen u februaru 2025. godine, zaključio je da pravni okvir u cjelini pruža solidnu osnovu za provođenje demokratskih izbora, što je ojačano amandmanima visokog predstavnika na Izborni zakon. Što se tiče Brčko distrikta, lokalno rukovodstvo uspjelo je zadržati fokus na reformskoj agendi i izbjeći uvlačenje u nedavna politička dešavanja.
Finansijski sektor je stabilan, a ekonomska aktivnost u zemlji nastavlja pozitivan trend uprkos trenutnoj krizi. Međutim, demografska situacija se ne poboljšava. Uzimajući u obzir nesumnjivo pogoršanje životne sredine i ponavljajuće katastrofe, zaključuje se da svakodnevni život u Bosni i Hercegovini nije postao lakši. U ovim teškim vremenima, obilježenim složenom geopolitičkom situacijom, međunarodna zajednica nastavlja pružati podršku Bosni i Hercegovini. Visoki predstavnik je podsjetio sve političke aktere na njihovu obavezu da u potpunosti poštuju Opći okvirni sporazum za mir i sve njegove anekse, koji garantuju suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Dešavanja u Republici Srpskoj
Visoki predstavnik je upozorio je da vlasti Republike Srpske (RS), predvođene predsjednikom Miloradom Dodikom, intenziviraju pokušaje podrivanja ustavnog poretka Bosne i Hercegovine i sve otvorenije provode politiku faktičke secesije. Schmidt navodi niz političkih i zakonodavnih koraka koji, prema njegovim riječima, direktno krše Dejtonski mirovni sporazum i ugrožavaju stabilnost države.
Tokom izvještajnog perioda, vlasti RS-a nastavile su ignorisati odluke Ustavnog suda BiH, uključujući obilježavanje neustavnog Dana RS-a 9. januara, uprkos osudama SAD-a, EU i Velike Britanije. Zbog organizacije tog praznika, američko Ministarstvo finansija sankcionisalo je osam osoba, među kojima i ključne zvaničnike RS-a.
Presudni trenutak desio se u februaru, kada je Sud BiH osudio Dodika na godinu dana zatvora i zabranio mu političko djelovanje na šest godina zbog pokušaja da zakonski onemogući primjenu odluka Ustavnog suda BiH. Kao odgovor, vlasti RS-a usvojile su paket zakona kojima se zabranjuje djelovanje državnih institucija na teritoriji RS-a, uključujući stvaranje paralelnih pravosudnih struktura, što Schmidt ocjenjuje kao direktnu prijetnju miru.
U martu je Narodna skupština RS-a usvojila nacrt novog entitetskog ustava koji RS definira kao suverenu državu s pravom na samoopredjeljenje. Nacrt ukida institucije poput Vijeća naroda i sebi pripisuje nadležnosti u odbrani, vanjskoj politici i državnoj imovini, uključujući i Brčko distrikt, čime se direktno osporavaju međunarodne arbitražne odluke.
Uprkos odluci Ustavnog suda BiH kojom su ovi zakoni suspendovani, vlasti RS-a nastavile su s implementacijom. Formirane su posebne pravosudne institucije za “zaštitu ustavnog poretka RS”, a ministar pravde Miloš Bukejlović uputio je upozorenje pravosudnim organima da bi mogli biti kažnjeni ako postupaju po odlukama državnih institucija.
Schmidt zaključuje da se radi o sistematskom napadu na suverenitet BiH i upozorava da jednostrani potezi RS-a ne samo da krše Dejton, već i guraju zemlju u ozbiljnu ustavnu i sigurnosnu krizu koja može imati dalekosežne posljedice po njen teritorijalni integritet i vladavinu prava.
Visoki predstavnik je podsjetio da je Narodna skupština RS-a 27. februara 2025. usvojila zakon kojim zabranjuje rad državnih institucija – Suda BiH, Tužilaštva, VSTV-a i SIPA-e – na teritoriji entiteta. Ustavni sud BiH privremeno je obustavio primjenu zakona, ali je SIPA privremeno zaustavila aktivnosti u RS-u zbog procijenjenog rizika od sukoba s entitetskom policijom.
Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a pozvalo je zaposlene iz SIPA-e porijeklom iz RS-a da pređu u entitetsku policiju, uprkos suspenziji zakona kojim se to predviđa. Iako RS tvrdi da je 20 službenika već prešlo, SIPA navodi da su evidentirana samo dva slučaja. Visoki predstavnik je stakao kako SIPA ima oko 800 zaposlenih, od čega je polovina iz RS-a.
Napomenuo je kako je MUP RS-a odbio izvršiti dvije naredbe Tužilaštva BiH i dostaviti krivične evidencije za osobe iz Banjaluke optužene za prijetnje sudiji koji je sudio Dodiku i Lukiću. Uz to, policijske agencije iz FBiH prijavile su nemogućnost komunikacije s policijom RS-a putem službenog dispečerskog sistema.
U izvještaju je spomenuo i kako je direktor SIPA-e Darko Ćulum podnio je ostavku, ali je Vijeće ministara BiH još nije zvanično prihvatilo. Ćulum planira nastaviti karijeru kao savjetnik direktora Policije RS-a, navodi Schmidt.
Zastoj u EU reformama
Napredak koji je Bosna i Hercegovina ostvarila na putu ka Evropskoj uniji nakon odluke Vijeća EU iz marta 2024. o otvaranju pristupnih pregovora, kao i tada stvoreni zamah, nisu se zadržali tokom izvještajnog perioda, navodi visoki predstavnik Christian Schmidt u najnovijem izvještaju upućenom Vijeću sigurnosti UN-a.
Iako su predsjedavajuća Vijeća ministara i uglavnom političke elite iz Federacije BiH nastavile deklarativno podržavati evropski put zemlje, čitav proces je, prema Schmidtu, postao taocem unutrašnjih političkih kriza i sistemskih blokada.
U proteklom periodu ostvaren je tek ograničen napredak u pogledu usvajanja četiri zakona koja su ključna za zvanični početak pristupnih pregovora s EU. Usvojeni su Zakon o graničnoj kontroli i Zakon o zaštiti ličnih podataka, dok je Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću prošao samo fazu usvajanja u Vijeću ministara, uz protivljenje ministara iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Nije postignut nikakav dogovor o imenovanju glavnog pregovarača niti o formiranju pregovaračke strukture, što dodatno usporava proces približavanja Evropskoj uniji.
Schmidt je također istakao da nije bilo pomaka ni u vezi sa Zakonom o sudovima BiH, budući da SNSD insistira da se ovaj zakon prethodno razmatra u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Paralelno s tim, potpuno je izostao napredak u vezi s usvajanjem Nacrta reformske agende, koji je nužan za sprovođenje Plana rasta za Zapadni Balkan, a time i za realizaciju EU paketa pomoći u iznosu od 70 miliona eura.
Visoki predstavnik donio je dvije ključne odluke tokom izvještajnog perioda – jednu kojom se poništavaju zaključci Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) zbog kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma, i drugu kojom se interveniše u cilju osiguravanja funkcionisanja Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, kao i ostalih kulturnih institucija od značaja za državu.
Schmidt je 2. januara 2025. godine donio odluku kojom je proglasio da zaključci NSRS, usvojeni 24. i 25. decembra 2024. na 16. posebnoj sjednici, predstavljaju kršenje obaveza Republike Srpske prema Aneksu 4 i Aneksu 10 Opšteg okvirnog sporazuma za mir i zabranio njihovu primjenu. Zaključci su napadali suverenitet Bosne i Hercegovine, njene ključne institucije – uključujući Ustavni sud BiH, Sud BiH, Tužilaštvo BiH i Visoko sudsko i tužilačko vijeće – te pozivali funkcionere iz reda srpskog naroda da djeluju u pravcu sprovođenja tih politika. Schmidt je ocijenio da su zaključci prijetnja miru i stabilnosti, te pokušaj podrivanja multietničkog karaktera i same BiH i entiteta RS.
Pritom, neki zaključci su predviđali usvajanje zakona u RS kojim bi se obavezalo da NSRS prethodno odlučuje o svim pitanjima koja razmatra Parlamentarna skupština BiH, čime bi se omogućilo sistemsko pokretanje entitetskog glasanja. Takve mjere Schmidt je ocijenio kao direktan napad na ustavnu funkcionalnost i nezavisnost državnih institucija.
Druga važna odluka odnosi se na kulturne institucije. Dana 21. novembra 2024. visoki predstavnik je izdao naredbu kojom se osigurava funkcionisanje Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH i šest drugih institucija kulture od državnog značaja. Te institucije – uključujući Zemaljski muzej, Historijski muzej, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti, Biblioteku za slijepa i slabovidna lica, Filmski arhiv i Umjetničku galeriju – formalno i dalje egzistiraju kao državne, ali su godinama bile blokirane zbog neispunjavanja osnivačkih obaveza od strane državnih institucija.
Nestale osobe
Visoki predstavnik Christian Schmidt još jednom je apelovao na ubrzanje napora u pronalasku nestalih osoba iz ratova 1990-ih, ističući da vrijeme ističe za prikupljanje vjerodostojnih informacija o lokacijama posmrtnih ostataka preostalih 11.000 nestalih, od čega se njih 7.540 vodi kao nestalo u Bosni i Hercegovini.
Tokom izvještajnog perioda nastavljene su aktivnosti na razrješavanju slučajeva nestalih, uključujući i saradnju na regionalnom nivou. Grupa za nestale osobe, koju čine domaće institucije za traženje nestalih iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Srbije i Kosova, nastavila je sa rješavanjem slučajeva neidentifikovanih ostataka kroz prekograničnu saradnju, nakon što je 1. oktobra 2024. u okviru Berlinskog procesa predstavila svoj peti izvještaj ministrima vanjskih poslova Evropske unije.
U decembru 2024. ICMP i Institut za nestale osobe BiH predstavili su javnosti regionalnu online bazu podataka o nestalima iz ratova u bivšoj Jugoslaviji. Platforma omogućava porodicama, institucijama i javnosti pristup tačnim i provjerenim informacijama te olakšava razmjenu i dostavu novih podataka, uz cilj da pitanje nestalih ostane u fokusu kao humanitarno, a ne političko pitanje.
Državna imovina i prihodi od cestarina
Istakao je kako nije bilo velikog napretka u implementaciji Agende 5+2 u izvještajnom periodu, s naglaskom da još nije riješeno pitanje državne imovine.
Podsjetio je na inicijativu koju je Grad Lukavac uputio Savezu općina i gradova FBiH, a koja je dobila podršku i upućena OHR-u, a tiče se izmjene Zabrane raspolaganja državnom imovinom, predlažući da se “zemljište u javnom ili državnom vlasništvu potrebno za eksproprijaciju u javnom interesu, u skladu s relevantnim zakonodavstvom o eksproprijaciji” izuzme od Zabrane raspolaganja – moguće kroz djelovanje Ureda visokog predstavnika.
“Ova intervencija bi vjerovatno omogućila realizaciju brojnih – infrastrukturnih i drugih javnih projekata na nivou lokalne samouprave, kao što su (re)konstrukcija lokalnih puteva, regulacija vodotoka (posebno važno u kontekstu sprječavanja i zaštite od poplava), izgradnja trafostanica itd.”, navodi se u izvještaju.
Schmidt je izvjestio i kako između entiteta još nije postignut dogovor za raspodjelu prihoda od cestarine koji sada iznose 297,3 miliona KM. Podsjetio je kako nedostatak dogovora onemogućava korištenje ovih sredstava za izgradnju autoputeva i puteva, ali i da uzrokuje finansijske gubitke Upravi za indirektno oporezivanje jer mora plaćati naknade na depozitne račune.
Srebrenica
Schmidt je naveo kako su novi vlasti i dalje pod pritiskom da prekinu koaliciju i vrat se ranijem prikazu međuentiteskih podjela. Kao primjer koji idu u prilog tome, naveo je incidente iz druge polovine januara kada su predstavnici lokalne pravoslavne crkve postavili krstove na stare pravoslavne grobove koji se nalaze pord bošnjačkog mezarja i spomenika poginulim Bošnjacima. Nakon snažnih reakcije, lokalne vlasti su riješile krizu.
Naveo je kako je multietnička koalicija u Srebrenici do sada pokazala otpornost. Kazao je kako su na obilježavanju Dana općine 11. marta prisustvovali i predstavnici Bošnjaka koji su ranijih godina bojktovali ovaj događaj.
Povratak i nejednakost spolova
Govoreći o održivom povratku, naveo je pozitivan primjer provođenja zakona za zaštitu povratnika, spomenuvši napade na na bošnjačkog povratnika u Kamenici-Zvorniku iz septembra 2023. godine i premlaćivanje maloljetnika bošnjačke nacionalnosti od strane policije u Osmacima u augustu 2023. godine, istaknuvši da se za oba slučaja se trenutno vodi suđenje. Podsjetio je i da je donesena prvostepena presuda u slučaju ubistva starije Srpkinje povratnice u Tumarima-Lukavac.
U izvještaju se navodi i gorući problem nasilja nad ženama, uz podatak da je 60 žena ubijeno u posljednjih šest godina. Također, navodi se i spolna nejednakost, navodeći da 22,76 posto žena je izabrano za vijećnike i 5,6 posto za gradonačelnike. Također, žene čine 38,6 posto radne snage i ovo je među najnižim stopama među zemljama Zapadnog Balkana.
Schmidt je naveo i incident kada je Vlada RS proglasila njemačku ministricu Annu Luhrmann nepoželjnom osobom, a Dodik naredio da nju i njenu pratnju istjeraju s područja tog entiteta gdje je održava sastanke s liderima opozicije.
Ekonomski trendovi
Ekonomske aktivnosti u BiH za 2024. godinu, navodi Schmidt, pokazuju pozitivan trend i rast od 2,5 posto u periodu januar-septembar. Bilježi se i mali rast stranih investicija. No, naveo je kako se bilježi pad industrijske proizvodnje i izvoza.
Spominje se i da RS radi u delikatnom finansijskom okruženju, ali da uspijeva održati stabilnost budžeta zahvaljujući održivom rastu javnih prihofa i kontinuiranom zaduživanju.
Napadi na novinare
Schmidt je izvještaju naveo i problem napada na novinare, posebno u RS tokom 2024. godine, ali i početkom ove godine. Glavni akter verbalnih napada i uvreda upućenih novinarima je predsjednik RS Milorad Dodik.
Naveo je i to da se javni RTV servisi suočavaju s finansijskim izazovima.
Eufor i NATO
“Međunarodna zajednica ne može dozvoliti da se u Bosni i Hercegovini razvije sigurnosni vakuum”, upozorio je Schmidt i dodao: “Kao odgovor na političku i ustavnu krizu, EUFOR je u martu 2025. godine aktivirao dio svojih rezervnih snaga kako bi naglasio svoju posvećenost i spremnost. Povećana vidljivost, mobilnost i aktivnosti trupa EUFOR-Althea, kao i dostupnost prekograničnih rezervnih snaga (OTH RF), pokazali su se neophodnim za pružanje sigurnosti, pomoć u deeskalaciji i pripremu adekvatnih odgovora na eventualno pogoršanje sigurnosne situacije.”
Kada je u pitanju NATO, naveo je: “Od poziva u Akcioni plan za članstvo u NATO-u 2010. godine, Oružane snage Bosne i Hercegovine (OSBIH) kontinuirano su se razvijale i postale pouzdan partner u euroatlantskoj sigurnosnoj arhitekturi. Iako saradnja s OSBH funkcionira znatno bolje nego s drugim državnim institucijama u ovoj multietničkoj strukturi, njene operativne i komandne sposobnosti i dalje ovise o podršci partnera iz NATO-a i Evropske unije.”