Zbog napete geopolitičke situacije u svijetu cijena zlata poskupjela je jutros 0.42 posto, na novu rekordnu razinu do 2741.9 dolara za uncu. Raste i cijena srebra, jutros za 1.3 posto, na 34.08 dolara za uncu, što je najviša razina od kraja 2012. godine.
“Trenutno tržišno okruženje, s kamatnim stopama koje se spuštaju i pojačanim geopolitičkim rizicima, scenarij je koji podupire rast cijene zlata s obje strane”, tumači Tim Waterer, analitičar pri KCM Tradeu. Na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo je u ponedjeljak naniže za 0.07 posto, na 38.954 boda.
Cijena zlata trenutno je visoka zbog nekoliko ključnih faktora. Prvi je ekonomska nesigurnost. Naime, u vremenima ekonomske nestabilnosti, zlato se tradicionalno smatra sigurnim ulaganjem. Inflacija, fluktuacije na tržištu i geopolitičke tenzije potiču ulagače da se okrenu zlatu. Cijena zlata raste i zbog povećane potražnje.
Naime, zlato se koristi ne samo kao investicija, već i u industriji, posebno u elektronici i nakitu. Ako raste potražnja u ovim sektorima, to može potaknuti cijenu. Također, odluke centralnih banaka, poput smanjenja kamatnih stopa ili programa kvantitativnog popuštanja, mogu povećati privlačnost zlata kao investicije, jer se smanjuje prilika za zaradu od drugih financijskih instrumenata.
Slabija valuta, posebno američki dolar, može povećati cijenu zlata jer ga čini jeftinijim za kupce u drugim valutama. Također, strah od recesije i brige o mogućim ekonomskim krizama, uključujući one uzrokovane pandemijama ili sukobima, potiču ljude da ulažu u zlato kao zaštitu. Sve ove čimbenike zajedno čine zlato atraktivnim ulaganjima, što utječe na povećanje njegove cijene.
Cijena zlata raste već godinama, a samo je u prva tri mjeseca ove godine narasla za oko 12%, dok je prosječni godišnji rast u zadnjih dvadeset godina viši od 8%. Josip Kokanović, financijski analitičar i operativni direktor Centra Zlata, za portal Geopolitika je objasnio zašto je došlo do velikog rasta cijene zlata.
“Središnje banke diljem svijeta nabavljaju zlato ubrzanim tempom kako bi stabilizirale svoje valute i osigurale se u slučaju nepovoljnih događaja u budućnosti. Osim središnjih banaka, bilježimo i veliki interes pojedinačnih ulagača na tržištu koji samo žele zaštititi vrijednost svojeg novca od sveprisutne inflacije. Sva ta povećana potražnja utječe na rast cijene zlata.”
Da investicijsko zlato nije namijenjeno samo za one najimućnije, potvrđuju i podaci s domaćeg tržišta.
Hrvati su u 2023. godini uložili oko 300 miliona eura u zlatne poluge i zlatnike, a potražnja za zlatom koje nosi reputaciju “sigurnog utočišta u nesigurnim vremenima” raste i ove godine.
Ono što je specifično za BIH je to da ulagači preferiraju zlato kupovati u susjednim zemljama poput Hrvatske u kojima nema poreza na zlato pa je ono cjenovno znatno pristupačnije nego unutar granica BIH.
Investicijsko zlato u vidu zlatnika i zlatnih poluga u fizičkom obliku sve je popularnije dugoročno ulaganje kojem se okreće rastući broj ljudi – kako u svijetu, tako i u regiji. Radi se o standardiziranom zlatu visoke čistoće koje služi kao dugoročno ulaganje ili štednja, budući da se u prošlosti pokazalo vrlo isplativim, a uz to pruža i zaštitu od inflacije u vrijeme kada novac u banci ili gotovini svakim danom gubi svoju vrijednost.
I nekretnine i zlato dugoročno su u pravilu dobre investicije jer se radi o imovini koju je isplativije posjedovati od novca na bankovnom računu.