Naime, u maju u ovoj regiji skoro da nije bilo dana, a da kiša nije pala, tek tri, četiri su bila bez padavina, javlja Poljoprivredna savjetodavna služba RS.
Tako je ovih dana počelo sakupljanje kabaste stočne hrane, odnosno sijena. A, zahvaljujući upravo kišovitom maju sa relativno visokim dnevnim i noćnim temeraturama, prinosi zelene biljne mase i ove sezone su dosta visoki.
“U poređenju sa prethodnom godinom, kada su prinosi zelene biljne mase bili na rekordnom nivou, ova godina je nešto slabija u tom pogledu, ali je kvalitet sijena u odnosu na lani dosta bolji“, navodi savjetodavac Darko Marković iz PSSRS.
Zabilježna i trulež
Ipak, kako dodaje, intenzivne kišne padavine u proteklom periodu uslovile su da na pojedinim parcelama dođe do prerastanja i polijeganja biljne mase, pa se sama kosidba, odnosno prikupljanje i vakumiranje na tim parcelama odvija dosta otežano.
“Na onim parcelama gdje je došlo do polijeganja biljne mase i gdje se voda duže zadržavala, zabilježene su i pojave truleži, naročito u donjim zonama nadzemnog dijela biljaka, ali te pojave su, na sreću, ipak dosta rjeđe nego prethodne godine“, ističe savjetodavac.
Slična situacija je i sa strnim žitima, od kojih su najviše zastupljeni ječam, pšenica i tritikale, ali za sada nema zabilježenih pojava sa nekim većim oštećenjima na ovim usjevima. Kada su ovi usjevi u pitanju, oni se trenutno nalaze u fazi klasanja, odnosno nalivanja zrna, tako da se uskoro očekuje i žetva, a prinosi žita će, prema riječima ratara, uglavnom biti zadovoljavajući i na nivou prosjeka prethodnih godina.
Ponuda veća od potražnje
U poslednje vrijeme sve više su u upotrebi balirke ili tzv. rolo prese za vakumiranje zelene biljne mase koja se u ovom postupku samo prosuši, odnosno čija se vlažnost smanji za oko 30 posto, tako da se u ishrani stoke može koristiti svježa biljna masa i u zimskim mjesecima.
Tamo gdje uslovi u smislu konfiguracije terena to dozvoljavaju, poljoprivredni proizviđači se sve više opredjeljuju za ovaj način sakupljanja i čuvanja kabaste stočne hrane.
“Međutim, kao i prethodne godine i ove godine imamo situaciju da je ponuda sijena dosta veća od potražnje. Zašto je to tako, odgovore pronalazimo, prije svega, u prošlogodišnjoj rekordnoj sezoni kada su prinosi sijena u pitanju, ali i u kopnoj i dosta blagoj zimi, kada je potrošnja sijena bila dosta manja nego što je to bilo očekivano“, navodi Marković.
Sve je to, naglašava, uticalo na kreiranje nešto drugačijeg “cjenovnika” baliranog sijena, tako da ovogodišnja vrijednost jedne prosječne bale sijena od oko 20 kg iznosi ne više od pet maraka, dok je cijena vakumirane bale dosta veća, s obzirom na količinu sijena, ali i zbog činjenice da se tu koristi zaštitna folija koja održava biljnu masu u svježem stanju tom čitave godine.
Ipak, to se svakako može tretirati kao individualna računica svakog prodavca, a koja zavisi od više razloga i faktora kao što su: veličina bale, kvalitet baliranog sijena, udaljenost odnosno pristupačnost imanju gdje je sijeno locirano i slično.
Cijene usluga
Kada su cijene usluga baliranja u pitanju i ove sezone, kao i prethodne, cijena po jednoj bali je oko 1 KM za običnu balu, dok je cijena usluge baliranja vakumirane bale oko 30 KM.
“Prema tome, osim onih prodvaca koji imaju svoje stalne odnosno zagarantovane kupce, imamo primjera gdje su ovo ljeto prodavci nerijetko prinuđeni da zbog nemogućnosti prodaje sijena, kako na travi, tako i baliranog, to sijeno daju gotovo u bescijenje“, zaključuje Marković, piše Agroklub.