“Moje je iskreno mišljenje da ambicija predsjednika Aleksandra Vučića nije pridruživanje Evropskoj uniji jer bi to značilo da on i njegova opcija moraju poštovati vrlo stroga pravila i standarde EU-a u pogledu demokratskog sistema, slobode medija, manjinskih i drugih pitanja. Umjesto toga, on igra svoje igre”, rekao je Tonino Picula, izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju.
Picula je s belgijskom zastupnicom Kathleen Van Brempt, koja je u zastupničkom klubu socijaldemokrata zadužena za proširenje te izvjestiocem za Albaniju, austrijskim zastupnikom Andreasom Schiederom, govorio o ulozi proširenja u sadašnjem geopolitičkom kontekstu. Hrvatski socijaldemokratski zastupnik rekao je da Srbija vodi tzv. multi-vektorsku vanjsku politiku.
“Postoje četiri stupa srbijanske vanjske politike Evropska unija, SAD, Rusija i Kina i mislim da nije moguće stalno sjediti na četiri stolice. Mislim da mi ne dijelimo vrijednosti i geopolitičke ciljeve s Kinom i Rusijom u većini područja, a sve manje i sa SAD-om”, rekao je Picula
Na pitanje može li Srbija sa sadašnjim vodstvom ući u Evropsku uniju, Picula je odgovorio negativno, ističući da je nemoguće imati ambiciju završiti pregovore do kraja 2026. kao što tvrdi srbijansko vodstvo, bez radikalne promjene stajališta i ponašanja u brojnim područjima.
“Ali, želim biti potpuno jasan, na građanima Srbije je da biraju kakvu žele vladu, a na institucijama EU-a je da ocijene ispunjava li Srbija standarde potrebne za napredak na putu prema članstvu”, rekao je Picula.
Predvodnici u procesu pristupanja trenutno su Crna Gora i Albanija.
Srbija u zadnje tri godine nije otvorila nijedno poglavlje, Sjeverna Makedonija je blokirana zbog bilateralnih pitanja, a Bosna i Hercegovina i Kosovo su na dnu. No, Picula upozorava da je najjača politička stranka u Crnoj Gori u koaliciji s prosrpskom opcijom koja je otvoreno protiv članstva zemlje u NATO-u i EU-u.
“Oni su otvorena proruska opcija i samo se pretvaraju da žele napredak Crne Gore prema EU-u”, kaže Picula.
Također je dodao da srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, ostane li na vlasti, neće dopustiti da se Crna Gora previše odmakne od Srbije na putu prema članstvu u EU.
Desetak zemalja trenutno čeka na svoj red za ulazak u Evropsku uniju, ali ne treba očekivati da će se one sve odjednom pridružiti sadašnjoj 27-orici, ističu socijaldemokratski zastupnici. Zadnje proširenje dogodilo se 2013. kada je ušla Hrvatska i ovo je dosad najduže razdoblje u historiji proširenja da se nijedna zemlja nije pridružila.
Sa svakom krizom smanjivao se apetit za proširenje, s tim da je došlo do promjene trenda i proces je dobio novi zamah nakon ruske agresije na Ukrajinu, kada su se popisu zemalja zapadnog Balkana pridružile Ukrajina i Moldavija.
“Proširenje je mirovni projekt i zato nastojimo da se proširenje nastavi.
Treba nam jedan ili dva pozitivna primjera i da onda od sada pa za nekih 10, 15 godina završimo s tim”, rekla je belgijska zastupnica Kathleen Van Brempt.
Govoreći o Bosni i Hercegovini, zastupnici su pozdravili odluku Njemačke i Austrije da zabrane ulazak predsjedniku bh. entiteta RS Miloradu Dodiku i izrazili nadu da će i druge članice to učiniti.
Picula je rekao da je Dodik produkt nefunkcionalnog sistema u BiH, stvorenog Daytonskim mirovnim sporazumom. Dodao je da se Dodika mora uhapsiti.
Na pitanje o Izbornom zakonom u Federaciji BiH, Picula je rekao da se moraju poštovati odluke ustavnog suda BiH.
“Želio bih vidjeti uravnoteženije odnose unutar Federacije BiH. Izborni zakon treba promijeniti i kad već pozdravljamo odluke ustavnog suda o Dodiku, također bismo trebali poštovati odluke tog istog suda o jednakoj zastupljenosti u BiH”, rekao je Picula.
Austrijski zastupnik Andreas Schieder rekao je da u Bosni i Hercegovini nedostaju političke opcije koje se više bave socijalnim i ekonomskim problemima, svakodnevnim problemima građana, životnim standardom, a manje etničkim pitanjima.