Njemačka je povukla podršku tim projektima zbog, kako je tada navedeno, antidejtonskog i neustavnog djelovanja vlasti u RS, predvođenih Dodikom i njegovom strankom SNSD, zajedno s koalicionim partnerima, prenijeli su mediji u BiH.
Prema saopćenju iz Dodikovog kabineta, Orban je tokom susreta obećao da će Mađarska finansijski podržati projekte za koje je Njemačka ranije obustavila sredstva.
Riječ je o izgradnji vjetroelektrane Hrgud i kanalizacione mreže u Bosanskoj Gradišci. Sakcije rukovodstvu RS-a –
Predsjednik entiteta Republika Srpska, Milorad Dodik, suočen je s nizom međunarodnih sankcija zbog političkih poteza koji predstavljaju prijetnju ustavnom poretku Bosne i Hercegovine.
Sankcije protiv Milorada Dodika počele su 2017. godine kada su Sjedinjene Američke Države uvele mjere zbog njegovog odbijanja da poštuje odluke Ustavnog suda BiH. Ove sankcije su proširene 2022. godine zbog navodnih koruptivnih aktivnosti i prijetnji stabilnosti BiH .
U aprilu 2022. godine, Velika Britanija je također uvela sankcije Dodiku, optužujući ga za podrivanje mira i stabilnosti u BiH, te za pokušaje razgradnje Dejtonskog mirovnog sporazuma .
Njemačka i Austrija su u aprilu 2025. godine zabranile putovanje Dodiku, Radovanu Viškoviću i Nenadu Stevandiću, te su blokirale njihovu imovinu na svojim teritorijama. Ove mjere su uvedene zbog njihovih secesionističkih aktivnosti koje ugrožavaju ustavni poredak BiH .
Poljska je u maju 2025. godine najavila zabranu ulaska Dodiku zbog njegovih aktivnosti koje podrivaju ustavni poredak BiH. Ova odluka usklađena je s mjerama koje su već uvele Njemačka i Austrija .
Litvanija je među zemljama koje su uvele sankcije Dodiku zbog njegovih političkih poteza koji se smatraju prijetnjom stabilnosti BiH, a nekoliko zemalja razmatra uvođenje sankcija Dodiku, uključujući Bugarsku, Rumuniju, Francusku i Estoniju. Politička kriza u BiH –
Nakon izricanja prvostepene presude Suda BiH kojom je Milorad Dodik osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja dužnosti predsjednika RS-a, u februaru, počela je politička kriza u Bosni i Hercegovini.
Vladajuća koalicija u entitetskoj skupštini RS-a potom je usvojila zakone o zabrani djelovanja državnih sigurnosnih i pravosudnih institucija. Zakone je Ustavni sud BiH privremenom mjerom stavio van snage.
Tužilaštvo BiH je potom pokrenulo istragu protiv Dodika i čelnika entiteta RS za krivično djelo “napad na ustavni poredak”. Sud BiH je odredio pritvor za Dodika, premijera RS-a Radovana Viškovića i Nenada Stevandića, čelnika entitetske skupštine, a potom je raspisao i potjernicu.
Dodik je u međuvremenu više puta prelazio granicu Bosne i Hercegovine radi putovanja u inostranstvo, a pokušaj službenika SIPA-e da mu uruče nalog o lišavanju slobode u Istočnom Sarajevu onemogućen je uplitanjem pripadnika MUP-a RS.