Identiet može biti iskorišten, upozoravaju stručnjaci. Oglasila se i Agencija za identifikacione dokumente BiH pojasnivši da su lični podaci u bazama zaštićeni i navodeći mjere zaštite. Ipak povjerneje građana je slabo.
Mračna strana interneta, dark web za čije korištenje je potreban poseban softver, leglo je crnog tržišta. Tu se vrše ilegalne trgovine, trgovine ukradenim podacima, falsifikovanim dokumentima i svim drugim kriminalnim radnjama. Kibernetička stručnjakinja pronašla je i pasoše bh. državljana. Opasnosti su brojne.
“Vlasnici ovih pasoša mogu biti izloženi raznim zloupotrebama od krađe identiteta do korištenja dokumenata za ilegalne aktivnosti poput finansijskih prevara, pranja novca ili falsifikovanja novih dokumenata i vjerujem da je čak najozbiljnija stvar kada se ovi podaci povežu sa kriptovalutama, jer na dark webu se često prodaju ukradeni identiteti koji se koriste za otvaranje lažnih naloga na kriptoberzama na taj način kriminalci mogu izvršiti prevare bez otkrivanja pravog identieta”, upozorava Arnela Šabanović, stručnjakinja za kibernetičku sigurnost.
Ipak krađe i korištenje identiteta češća su putem online krađa, odnosno iskorištavanja kartica. IT stručnjak Haris Hadžialić imao je iskustvo kada mu je ukraden pasoš koji je neko pokušao kasnije i iskoristiti, no zbog toga što je na vrijeme sve prijavio, izvršilac krađe je zaustavljen u daljim namjerama.
“Onog trenutka kada vi prijavite pasoš vi ste stavili taj pasoš nevažećim, a bilo koji dokument koji proglasite nevažećim on bude poništen u cijelom svijetu.Ja sam imao tu priliku da mi je ukraden prije godinu i po dana pasoš, i jedan kolega koji radi u jednoj od policijskih stanica na zapadnom Balkanu je rekao da je našao čovjeka koji je koristio pasoš, pokušao je ući u drugu zemlju s mojim pasošom. Na njegovu žalost, to je sistem koji ne možete baš lako prevariti, postoje mogućnosti, ali ti su ljudi onda profesionalci”, ističe Hadžialić.
Šabanović upozorava da dokumente i lične podatke kriminalci mogu ukrasti upadom u baze podataka insitutucija, turističkih agencija, nekih drugih agencija koje čuvaju kopije pasoša. Građani se osjećaju nezaštićeno:
“Previše podataka dajemo na previše strana da bi u biti bilo ikako zaštićeno.”
Nadležna agencija upozorava da, primjera radi, hoteli, turističke agencije i druge privatne organizacije nemaju zakonsko pravo zadržavati kopije ličnih dokumenata bez izričite zakonske osnove, prenosi N1.
Iz Agencije za identifikacione dokumente Bosne i Hercegovine kažu da su lični podaci u bazama na najvišem sigurnosnom nivou te da do zloupotreba najčešće dolazi zbog ljudskog nemara odnosno zbog nepažnje pojedinca pri korištenju ili čuvanju dokumenata. Podsjećaju građane i na koji način mogu zaštiti svoje lične dokumente:
Pažljivo rukovanje dokumentima – ne dijelite skenirane ili fotografisane kopije pasoša i drugih ličnih dokumenata, posebno putem interneta i neprovjerenih servisa.
Prijava izgubljenog ili ukradenog dokumenta
Provjera identiteta prilikom ustupanja podataka – budite oprezni kome i u koje svrhe dajete podatke sa svojih dokumenata.
Podstiču građane i da koriste digitalni potpis. Ono što sada zabrinjava jeste da zakonske niti bilo koje kontrole mračne strane interneta nema, ipak blagovremena prijava i ostale navedene mjere zaštite mogu pomoći.