“Zadržavamo pravo upotrebe nuklearnog oružja u slučaju agresije protiv Rusije ili Bjelorusije”, rekao je Putin tokom sastanka ruskog Savjeta bezbjednosti u Moskvi o nuklearnom odvraćanju, ukazujući da je ovo pitanje dogovoreno s Minskom.
Potvrđujući ovo pravo, Putin je naveo Bjelorusiju kao članicu unije koju su dvije zemlje osnovale prema sporazumu iz 1999. godine prema kojem su radile na približavanju, što je proces koji se ubrzao posljednjih godina.
Putin je rekao da su brojna pojašnjenja ruske nuklearne doktrine predložena nakon rada ministarstava odbrane i vanjskih poslova, kao i drugih ministarstava u protekloj godini.
On je rekao da će se u ažuriranoj verziji doktrine “agresija” na Rusiju od strane bilo koje nenuklearne države, uz učešće ili podršku nuklearne zemlje, smatrati zajedničkim napadom na Moskvu.
“Uslovi za prelazak Rusije na upotrebu nuklearnog oružja takođe su jasno navedeni. Ovu mogućnost ćemo razmotriti po dobijanju pouzdanih informacija o masovnom lansiranju vazdušno-kosmičkih napada i njihovom prelasku naše državne granice”, dodao je Putin.
On je to izjavio u trenutku kada je Ukrajina navodno vršila pritisak na Sjedinjene Američke Države (SAD) da im dozvole da pokrenu napade dublje na rusku teritoriju dok nastavlja da se bori protiv rata koji je Moskva pokrenula prije više od dvije i po godine.
Putin je 2020. naznačio kada bi Moskva mogla da iskoristi svoj nuklearni arsenal nakon što je potpisala izvršnu naredbu o politici nuklearnog odvraćanja.
Doktrina dozvoljava Moskvi da koristi nuklearno oružje pod uslovom nuklearnog napada od strane neprijatelja ili konvencionalnog napada koji ugrožava postojanje Rusije.
Ranije ovog mjeseca, zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov rekao je državnoj novinskoj agenciji Tass da je rad na ažuriranju nuklearne doktrine zemlje u naprednoj fazi i da postoji jasna direktiva za prilagođavanje.