I sve to nekako opuštenije i s manje stresa nego što mi danas proživljavamo uz posao i porodicu. Kako im je to polazilo za rukom jesu li njihovi dani trajali duže od naših?
Šalu na stranu, danas smo se pozabavili jednom zanimljivom temom – kako je nekada, u Jugoslaviji, izgledao jedan prosječna sedmica ili mjesec u kućanstvu.
Pranje posteljine
Prilikom kupnje posteljine danas smo naviknuti birati između raznih materijala, boja i printova. No, nekada je posteljina bila bijela. Kako bi se održala njezina bjelina, iskuhavala se satim u loncima uz sapun i sodu bikarbonu.
Spominje se kako su tokom zime znale dodavati čak i sol, kako se posteljina prilikom sušenja ne bi zaledila, dok ranije generacije nisu ni prale posteljinu u hladnim mjesecima.
Otkuhavalo se tek donje rublje i dječje platnene pelene. Prve perilice rublja pojavile su se u šezdesetima, ali su građanima postale dostupne tek koje desetljeće kasnije. Ako je kućanstvo bilo opremljeno mašinom, brojne domaćice su tepale uređaju.
Pletenje i vezenje
Danas na internetu postoje forumi na kojima se objašnjava postupak pletenja odjeće. No, ranije se sve štrikalo, od veste do stolnjaka. Također, poderana odjeća uvijek se krpala, pa čak i čarape, a često se rupa na odjevnom komadu prekrivala i vezom.
Pojavom šivaćih mašina žene su šivale odjeću za sebe i ukućane, a materijal se kupovao na veliko. Traperice su postale veliki hit, pa su se dekorativnim krpicama “krpale” i one koje nisu bile poderane.
Domaći hljeb i sir
Žene su znale iskoristiti mlijeko, pripremajući domaći sir, sirutku, kefir, kiselo mlijeko, maslac… Također, pekle su domaći hljeb te razne slane i slatke zalogaje, piše Jutarnji.hr.