Sporazum se sastoji od šest dijelova: Evropske integracije, Brzo usvajanje budžeta, Mjere i aktivnosti za ekonomski rast i razvoj te uspotavljanje mehanizma za brzu prohodnost i odobrenje investicionih projekata, Izborno zakonodavstvo i demokratizacija izbornog procesa, Reforma pravosuđa i Reforma sigurnosno-obavještajnog sistema.
U prvom dijelu Evropske integracije potpisnici ovog sporazuma izražavaju opredjeljenje za punopravno članstvo BiH u EU. Obavezali su se da će preduzimati zakonodavne, reformske i druge potrebne aktivnosti u cilju ispunjavanja uslova za pridruživanje Uniji, “poštujući pritom ustavnu strukturu i nadležnosti BiH, entiteta te konstitutivnost naroda i ustavne mehanizme odlučivanja i njihove zaštite”.
Pod tačkom “a” i “b” ovog dijela dokumenta stoji da će aktivno raditi na kapacitiranju nadležnih institucija BiH kako bi značajnije pristupile EU fondovima, kao i to da će potpisnici sve vrijeme usko sarađivati sa EU i u tome tražiti i težiti kompromisima i prevazilaženju spornih političkih pitanja.
Brzo usvajanje budžeta je jedna od stavki na kojoj su potpisnici insistirali u prethodnom periodu, posebno Dragan Čović, koji je to u javnosti stavljao kao važan fokus nove vlasti. U dokumentu stoji da će pristupiti svim potrebnim radnjama kako bi što prije usvojili budžet, ali se ne navodi precizan rok do kada će to uraditi.
Treći dio sporazuma Mjere i aktivnosti za ekonomski rast i razvoj te uspotavljanje mehanizma za brzu prohodnost i odobrenje investicionih projekata je najobimniji i sastoji se od šest tačaka.
U prvoj tački se potpisnici obavezuju da će izbjegavati politizaciju pitanja investicijskih projekata te da će omogućiti brzu prohodnost i odobravanje investicija kroz državne institucije. Zatim stoji kako su saglasni za provođenje zajedničkih ekonomskih mjera s ciljem ublažavanja krize u BiH i osiguranja podrške privredi.
“Stranke iz ovog sporazuma obavezuju se na transparentno informisanje o investicijama”, stoji u trećoj tački trećeg dijela sporazuma.
Ohrabreni su i zajednički investicioni projekti oba entiteta i države, a iskazano je opredjeljenje za zaštitu domaćih proizvođača i izvoznika kroz efikasan rad institucija, olakšanje graničnih procedura i infrastrukturno kapacitiranje.
Jedan dio sporazuma odnosi se na Izborno zakonodavstvo i demokratizacija izbornog procesa. Potpisnici sporazuma dogovorili su se da hitno provedu, a najkasnije u roku od šest mjeseci od uspostave vlasti na svim nivoima, ograničene promjene Ustava BiH i usvoje izmjene i dopune Izbornog zakona BiH u skladu s odlukom ustavnog suda i presudama Evropskog suda za ljudska prava.
“Ova mjera uključuje reformu koja će štititi kolektivna prava i individualna prava saglasno Ustavu BiH i odluci Ustavnog suda BiH, te u skladu s presudama Evropskog suda za ljudska prava (Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i domovi naroda).
Također dogovoreno je uspostavljanje pune ustavnosti i integriteta izbornog procesa.
U petoj tački sporazuma dogovorena je reforma pravosuđa.
“Potpisnici ovog sporazuma opredijeljeni su izvršiti cjelovitu reformu pravosuđa, vodeći se ustavnim nadležnostima BiH, entiteta i kantona, preporukama Evropske komisije, evropskim standardnima, dosadašnjim iskustvima i dobrim evropskim praksama, čvrsto opredijeljeni za efikasnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije”, navodi se.
Posljednja tačka sporazuma odnosi se na reformu bezbjednosno-obavještajnog sistema.
“Potpisnici ovog sporazuma opredijeljeni su izvršiti reformu bezbjednono.obavještajnog sistema u cilju njegove potpune depolitizacije i profesionalizacije, kako bi se u cjelosti onemogućila zlupotreba tog sistema u političke ili neke druge svrhe”, stoji u tekstu danas potpisanog sporazuma između stranaka Osmorke. HDZ-a i SNSD-a.