Svjetska ekonomija porast će ove i iduće godine za 2,9 posto, izračunali su u OECD-u, prema izvještaju objavljenom u utorak.
U oktobru bili su prognozirali rast aktivnosti u ovoj godini za 3,1 posto i za 3,0 posto u 2026.
U 2024. bila je porasla za 3,3 posto.
Rast u velikoj mjeri ugrožavaju trgovinske prepreke, viši troškovi zaduživanja i izraženija neizvjesnost.
Veći troškovi trgovine “vjerojatno” će potaknuti inflaciju”, ali njihov utjecaj mogle bi dijelom amortizirati jeftinije sirovine, napominju u OECD-u.
Uz trgovinu, gospodarski rast mogli bi zakočiti i štedljiviji potrošači i kompanije i promjene u troškovima zaduživanja na finansijskim tržištima, dodaju.
Slabiji SAD
Usporavanje aktivnosti koncentrirano je u SAD-u, Kini, Kanadi i Meksiku.
Ako nove američke carine ostanu na snazi do kraja godine i u 2026., američko gospodarstvo porast će ove godine za samo 1,6 posto i za 1,5 posto u 2026., predviđa OECD.
U ožujku bili su prognozirali rast najvećeg svjetskog gospodarstva u ovoj godini za 2,2 posto i za 1,6 posto dogodine.
Nove carine mogle bi potaknuti kompanije da proizvode u SAD-u, ali više cijene uvoza mogle bi značajno smanjiti kupovnu moć građana, a neizvjesna trgovinska politika odvratiti kompanije od ulaganja, upozoravaju u OECD-u, prenosi HRT.
Washington je novim carinama pokrenuo trgovinski rat s Pekingom koji je uzvratio podizanjem nameta na američku robu i zabranom izvoza skupine ključnih sirovina. Kineski i američki dužnosnici sastali su se u međuvremenu u Ženevi kako bi pripremili teren za pregovore, a nameti su privremeno smanjeni.
Kina bi mogla ublažiti posljedice visokih američkih carina subvencijama za zamjenu starijih modela trajne robe široke potrošnje, poput mobilnih telefona ili kućanskih aparata, novima i pojačanim izdvajanjima za socijalnu pomoć, smatraju u OECD-u.
Aktivnost u drugom gospodarstvu svijeta trebala bi po njihovim izračunima porasti u ovoj godini za 4,7 posto, tek neznatno slabije no što su bili prognozirali u ožujku.
U 2026. trebala bi usporiti na 4,3 posto, predviđaju. Dosadašnje prognoze pokazivale su rast aktivnosti za 4,4 posto.
Meksičko gospodarstvo trebalo bi pak ove godine gotovo stagnirati, nakon 1,5-postotnog rasta u 2024., uz značajan utjecaj izmjena u američkoj trgovinskoj politici. I Kanada bi trebala osjetiti posljedice, uz usporavanje aktivnosti s 1,5 na 1,0 posto, prema izračunima OECD-a.
Eurozona blizu ‘jedinice’
Gospodarstvo eurozone trebalo bi ove godine porasti za jedan posto i za 1,2 posto u 2026., potvrdio je OECD procjene iz ožujka.
U 2024. aktivnost je uvećana za 0,8 posto.
Posljedice trgovinskih napetosti ublažit će novac iz EU fondova, “otporna” tržišta rada i snižene kamatne stope, navode u OEDCu. U 2026. predviđaju poticaje od najavljene veće javne potrošnje u Njemačkoj.
U skupini četiri vodeća gospodarstva eurozone daleko najsnažnije trebalo bi ove godine porasti španjolsko gospodarstvo, za čak 2,4 posto. U 2026. rast bi trebao osjetno usporiti, na 1,9 posto.
Najskromniji rast aktivnosti OECD očekuje u Njemačkoj, za samo 0,4 posto. U 2026. trebao bi ubrzati na 1,2 posto.
Indija bi pak trebala prednjačiti najvišim stopama rasta u skupini velikih gospodarstava u nastajanju, od 6,3 posto u ovoj i 6,4 posto u idućoj godini.
Rusko gospodarstvo trebalo bi ove godine porasti za jedan posto, izračunali su u OECD-u, snizivši procjenu iz ožujka za 0,3 postotna boda. U 2026. aktivnost bi trebala usporiti na 0,7 posto, izračunali su.