Na raspravi su sudjelovali predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti, Radne grupe za izradu zakona, međunarodnih organizacija, organizacija civilnog društva, predstavnici medija, udruženja novinara, kao i brojni građani.
Raspravu su zajednički organizirali Zakonodavna komisija Skupštine i Ured gradonačelnika, uz tehničku podršku Stručne službe Skupštine i Vlade Brčko distrikta Bosne i Hercegovine. Na početku je Aida Nišić, predsjednica Radne grupe za izradu zakona, pojasnila ključne principe koji su vodili izradu nacrta, ističući važnost balansa između transparentnosti i institucionalne efikasnosti.
Otvarajući dijalog, Ljubiša Lukić, predsjedavajući Zakonodavne komisije, istaknuo je kako javna rasprava predstavlja priliku za doradu zakona na osnovu primjedbi i prijedloga.
– Zakon je usvojen u prvom čitanju i mi ćemo danas čuti šta su sugestije, odnosno nedostaci zakona kako bi ga popravili prije konačnog usvajanja. Ono što se pojavilo kao dilema upravo jeste to pravo žalbe, odnosno imate mogućnost pokretanja upravnog spora – nije apsolutno izostavljen taj mehanizam. Sad se postavlja pitanje da li je ova sadašnja mogućnost bolje rješenje od drugostepenog žalbenog postupka. Članovi Radne grupe su smatrali da Apelaciona komisija, koja je drugostupanjski organ u javnoj upravi, možda nije najadekvatnije rješenje s obzirom na to da je po svojoj organizacionoj pripadnosti smještena u Uredu gradonačelnika pa samim tim i ne bi bila nezavisna. Dakle, ovdje se samo radi o tome koje je rješenje bolje – taj mehanizam nije izostavljen kako su to neki predstavili – rekao je on.
S aspekta korisnika zakona, posebno onih iz medijske zajednice, iskazano je više konkretnih prijedloga. Ena Kljajić-Grgić, rukovoditeljica Centra za pružanje pravne pomoći u Transparency International Bosne i Hercegovine, posebno je ukazala na važnost institucionalnog prava na žalbu.
– Smatramo da je važno da postoji pravo na izjavljivanje žalbe, odnosno podnošenje pravnog lijeka i preispitivanje odluke kojima se odbija pristup informacijama. Također, ukazat ćemo da, ukoliko ne bude usvojeno pravo na podnošenje žalbe, da će to za građane Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, za novinare, za aktiviste, predstavnike nevladinih organizacija značiti pokretanje vrlo skupih postupaka pred Osnovnim sudom u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine – ti troškovi mogu izaći do tisući i pol konvertibilnih maraka, što je jako puno – rekla je Kljajić-Grgić
Raspravu je pratio i predsjednik Skupštine Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, Damir Bulčević, koji je naglasio važnost zatvaranja pravne praznine u ovom domenu.
– Na području Brčko distrikta Bosne i Hercegovine ovo je bio pravni vakuum koji pokušavamo riješiti na što kvalitetniji način. Vjerujem da će Skupština i Zakonodavna komisija, na osnovu vaših prijedloga, kroz amandmane popraviti ovo zakonsko rješenje kako bi napravili ovaj iskorak koji svi želimo učiniti – kazao je.
Gradonačelnik Brčko distrikta BiH, Siniša Milić, govorio je o usklađenosti zakona sa međunarodnim standardima i institucionalnim specifičnostima Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.
– Namjera je da se donese zakon koji će biti u potpunosti usklađen s određenim standardima, ne samo kada su u pitanju mediji i pristup informacijama, već i sa onim što je naša obveza – da surađujemo sa SIGMOM, da vodimo računa i o našoj specifičnoj političkoj organizaciji – istaknuo je gradonačelnik.
Glavna tajnica Udruženja BH novinari, Borka Rudić, izrazila je podršku generalnom pravcu zakona.
– Pohvaljujemo i pozdravljamo ovo zakonsko rješenje koje je utemeljeno na principu slobode pristupa informacijama, a ne na principu ograničavanja pristupa javnim informacijama, kako smo to svjedočili kroz usvajanje državnog zakona, odnosno zakona na državnoj razini. To je jako važno i to govori o namjeri zakonodavca da ovaj problem pristupa informacijama učini jednostavnijim i dostupnim svim građanima, uključujući i novinare i medije – rekla je ona.
Tokom rasprave naglašena je potreba jasnijeg definiranja postupka po žalbama, obveza javnih institucija u vezi s proaktivnom objavom informacija, preciziranja ličnih podataka, rokova za odgovore i uloge nadzornih organa u implementaciji zakona.