Na tom mjestu 7. maja 1995. godine sa neprijateljskih položaja iz Lukavice ispaljeno je nekoliko granata u pravcu ulaza u Tunel spasa koje su ubile 10 sugrađana, a njih 11 je teže i lakše ranjeno. Ubijeni su Aziz Fejzić, Zdravko Klačar, Bećir Kovačević, Fahrudin Kurtović, Mensur Smajić, Semir Smajić, Salih Smaka, Rasema Subašić, Vahid Šalaka i Staka Šarenac.
Obraćajući se prisutnima u ime organizatora obilježavanja – Kantona Sarajevo, pomoćnica u Ministarstvu za nauku, visoko obrazovanje i mlade KS Mersiha Kolčaković navela je da su imena ubijenih simboli nevinosti i trajni podsjetnik na neizrecivu bol i nenadoknadivi gubitak koji su pretrpjeli njihove porodice i cijela naša zajednica.
– Ovo okupljanje je trenutak sjećanja i čin poštovanja prema ovdje ubijenim građanima ali i prema više od 11.000 ubijenih građana Sarajeva tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Sjećanje na njih i opsadu Sarajeva, tokom koje su naši građani patili pod nemogućim uvjetima, bez hrane, vode, električne energije i plina, uz konstantno granatiranje i snajpersku vatru, ostaje trajni podsjetnik na ljudsku hrabrost, izdržljivost i otpornost, ali i na strahote koje ne smijemo zaboraviti – navela je Kolčaković.
Međutim, kako je dodala, kultura sjećanja je više od toga.
– To nije samo prisjećanje na prošlost, nego i učenje iz prošlosti, pa je ovo okupljanje istovremeno i apel za budućnost da se nikome nikada više ne ponovi. Moramo se založiti za pravdu koja mora biti zadovoljena. Dok se prisjećamo strašnih zločina prošlosti, moramo snažno zagovarati vrijednosti koje su temelj pravednog društva. Budućnost Bosne i Hercegovine mora biti izgrađena na osnovama mira i međusobnog poštovanja. To je naša moralna obveza prema svakoj žrtvi – navela je, između ostalog, Kolčaković.
Predsjednica Unije civilnih žrtava rata KS Senida Karović danas je podsjetila da je u julu 1993. godine, dok je Sarajevo bilo u potpunoj blokadi, prokopavanjem tunela otvoren mali prozor u svijet – put ka slobodnoj teritoriji.
– Ovo mjesto simbolizira borbu za život i otpor pred licem smrti, i zato ga moramo njegovati kao prostor kulture sjećanja. Sarajevo je preživjelo 1.425 dana opsade – najduže u savremenoj historiji ratovanja. Danas, kada se sistematski šire neistine i iskrivljava istina, mi koji smo preživjeli imamo odgovornost da svjedočimo – navela je Karović, izrazivši nezadovoljstvo što zločinci do danas nisu kažnjeni i što pravda nije zadovoljena.
Kako je navela, samo iz haških presuda sigurno se može izdvojiti stotinu imena onih koji su direktno učestvovali u opsadi grada, te je pozvala pravosuđe da zadovolje pravdu i istinu, kako bi žrtve imale barem minimum moralne satisfakcije.
Današnjem obilježavanju prisustvovali su i brojni učenici Prve osnovne škole na Ilidži, saopćeno je iz Službe za protokol i press KS.