Malo smo duže čekali zbog procedura vezanih za nacionalni spomenik i administrativnih procedura, nakon čega smo pristupili izradi glavnog projekta, koji je završen i preveden na turski jezik – kazao je rukovodilac odjela za pravne i ekonomske poslove Vakufske direkcije Huso Salihović.
Protokol o obnovi Arnaudije potpisali su 2018. godine čelnici direkcija vakufa Republike Turske i Islamske zajednice u BiH.
– Turska strana je također dala saglasnost i sada smo u fazi da nadležnim organima zvanično možemo podnijeti zahtjev za dobijanje građevinske dozvole – pojasnio je Salihović.
Dodao je da očekuje da do kraja ove godine budu završene sve administrativne procedure kako bi počeli radove početkom naredne građevinske sezone.
Salihović ističe da je cilj da se izgled džamije vrati u što izvornije stanje.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine 2003. godine donijela je odluku da se mjesto i ostaci džamije proglase za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
Nacionalni spomenik obuhvata prostor na kojem se nalazila Arnaudija džamija, kao i harem džamije.
Tačnu godinu izgradnje džamije nije moguće utvrditi, ali se pretpostavlja da je zajedno sa mahalom nastala između 1529. i 1558. godine.
Osnivač džamije i mahale uz nju bio je Husein-beg Arnautović, te je zbog toga u narodu poznata i kao Arnautovića džamija.
Iz njegove vakufname, koja se nalazi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, napisane 23. aprila 1558. godine, saznaje se da je uvakufio džamiju, mekteb, tabhanu, 21 dućan, kuću s baštom, hamam, karavan-saraj, tri mlina i valjaonicu sukna na Rakitnici, te da je doveo vodovod do džamije i mahale.
Džamiju je izgradio neimar Jusuf, koji se spominje kao jedan od svjedoka u Husein-begovoj vakufnami.
Svoju je autentičnost izgubila 1938. godine. Smanjen joj je unutrašnji prostor, pokrivena je crijepom, novi izgled dobili su i prozori, a jedino je munara, čija se ljepota isticala, zadržala raniji izgled.
U Drugom svjetskom ratu, 1943. godine, zajedno s ostalih šest rogatičkih džamija, spaljena je i džamija Arnaudija.
Istu sudbinu dočekala je i 1992. godine. Džamija Arnaudija je srušena, njeni ostaci su odvezeni s mjesta na kojemu je bila, kako bi nestao trag o postojanju Bošnjaka Rogatice, koji su tokom agresije zatvarani, ubijani i protjerani sa svojih ognjišta.
Obnovu Arnaudije brojni Rogatičani u Bosni i Hercegovini i dijaspori očekuju s nestrpljenjem, a Rogatica će konačno, nakon 2007. godine i otvaranja obnovljene Šadžaudinove (Čaršijske) dzamije, upotpuniti poznati prijeratni izgled.