Entiteti nemaju nadležnost za provođenje izbora, a ni Ustav BiH ne pominje izbore u entitetima.
U tekstu izbornog zakona RS, koji je objavio Javni servis RTRS, u prvom članu radne verzije, uređuje se izbor i imenovanje poslanika Narodne skupštine RS i delegata Vijeća naroda RS, entitetskog predsjednika i potpredsjednika.
Definisan je i izbor delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH iz RS, te zvaničnika u lokalnim vlastima u RS.
Zakon u RS tretira i imenovanje organa za sprovođenje izbora, zaštitu izbornog prava, pravila ponašanja u izbornoj kampanji, te finansiranje izborne kampanje.
Tekst izbornog zakona RS objavljen je 26. marta, uoči konferencije za novinare visokog predstavnika u BiH Cristiana Schmidta, na kojoj je nametnuo tehničke izmjene državnog Izbornog zakona koje predviđaju jačanje izbornog integriteta.
Schmidt je odluku donio nakon što zakonodavne vlasti na nivou države nisu uspjele da usvoje izmjene Izbornog zakona koje podrazumijevaju uvođenje novih tehnologija u glasački proces i veća ovlaštenja za Centralnu izbornu komisiju.
Milorad Dodik, predsjednik RS, ranije je najavio usvajanje entitetskog izbornog zakona, ukoliko visoki predstavnik u BiH nametne izmjene Izbornog zakona BiH.
Nakon najave iz RS o entitetskom Izbornom zakonu, Schmidt je 5. januara poručio i da “osporavanje ustavno-pravnog poretka i demokratije ima posljedice“.
Istim tonom se obratila i Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Bosni i Hercegovini, navodeći da su SAD “spremne odgovoriti na antidejtonske i neustavne postupke domaćih aktera, te da će podržati postupke visokog predstavnika s istim ciljem”.
Sve opće i lokalne izbore na teritoriji cijele BiH, od donošenja Izbornog zakona BiH 2001. godine do danas, provodila je Centralna izborna komisija BiH.
Prije usvajanja zakona, ovaj posao je obavljala Privremena izborna komisija, koja je uspostavljena Dejtonskim mirovnim sporazumom, piše Radio Slobodna Evropa.