Brojer je reagovao sa oprezom koji priliči njegovoj poziciji, ali ipak neobično jasno: Ne, ne može se odahnuti. Za ruskog predsjednika Vladimira Putina, rekao je, nije riječ samo o Ukrajini. Rusija se, rekao je, nastavlja naoružavati.
Završetak rata u Ukrajini, rekao je on, neće dovesti do “ponovnog mira na evropskom kontinentu”. Na kraju je Karlo Masala (Carlo Masala), profesor na Univerzitetu Bundesvera u Minhenu, kratko rekao: “Rusija se priprema za veliki rat”, prenosi Deutsche Welle.
Trajna prijetnja Evropi
Ovih dana, posebno predstavnici njemačkih oružanih snaga, direktnije i jasnije nego ikada prije upozoravaju na trajnu prijetnju miru u Evropi koja dolazi od Rusije i mogući napad na neku državu članicu NATO-a. Prema istraživanjima javnih medijskih kuća WDR, NDR i dnevnika Zidojče Cajtung (Süddeutsche Zeitung), temelj za strožu ocjenu nekoliko je novih procjena situacije europskih obavještajnih službi, uključujući zajedničku Saveznu obavještajnu službu (BND) i Bundesver.
U njihovom izvještaju, kako se saznaje, stoji da će Rusija vjerovatno stvoriti sve uslove potrebne za vođenje “konvencionalnog rata velikih razmjera” do kraja decenije.
Ova procjena situacije stara je tek nekoliko sedmica. U izvještaju se objašnjava zašto su i vojni stručnjaci i predstavnici Bundesvera nedavno izrazili takvu zabrinutost. U njemu analitičari opisuju kako prijetnja izgleda iz njihove perspektive.
To je sažetak i procjena informacija koje su prikupili Bundesver i BND posljednjih godina. Osim otvorenih izvora, to uključuje obavještajne nalaze, satelitsko izviđanje te analize ekonomske i vojne situacije. Prognoze su više puta opisane kao “gotovo sigurne”, što je najviša kategorija na ljestvici ocjena obavještajnih agencija.
Temeljna poruka analize sugeriše Zapadu da bi sukob s Moskvom mogao eskalirati i trajati dugo. Rusija sebe, kako se navodi, vidi u sistemskom sukobu sa Zapadom i spremna je svoje imperijalističke ciljeve srovoditi vojnom silom, čak i izvan Ukrajine, iako trenutno nema dokaza o “neposrednoj predstojećoj konfrontaciji Rusije s NATO-om”, prenosi Dojče Vele.
Uskoro moguća ograničena vojna akcija
Ruske oružane snage, navodi se dalje, u Ukrajini već neko vrijeme djeluju sa pozicije nadmoći. Moskva ne pokazuje ozbiljne znakove spremnosti na kompromis oko sukoba i mogla bi nastaviti rat i ove godine, prema predviđanju obavještajnih i vojnih analitičara. Uprkos sankcijama, Rusija je, navodi se, u poziciji da se vojno postavi tako da bi uskoro mogla napasti neku državu koja je u sastavu NATO-a.
Ova je procjena u skladu s povjerljivom analizom litvanske obavještajne službe za unutrašnja pitanja VSD. U sigurnosnim krugovima ova služba slovi kao dobar poznavalac prilika u Rusiji. U izvještaju VSD-a analitičari u Vilniusu zaključuju da Rusija srednjeročno neće moći voditi “konvencionalni rat velikih razmjera protiv NATO-a”. No, uprkos ratu u Ukrajini, postojeće ruske snage bi bile dovoljne za “pokretanje ograničene vojne akcije protiv jedne ili više zemalja NATO-a”.
Rusija još ima dovoljno oružja, navodi se u dokumentu VSD-a. “Dok su zapadne sankcije imale negativan utjecaj na rusku industriju oružja, obim proizvodnje artiljerijskih granata, raketa i drugih ključnih kategorija municije raste iz godine u godinu”, rekli su analitičari litvanske obavještajne službe. Rusija, navode dalje, još uvijek može finansirati rat. “Rusija još nije dosegla granicu svoje finansijske sposobnosti”, navedeno je dalje u dokumentu. Troškovi Kremlja za vojsku nedavno su se “svake godine povećali brzinom od koje zastaje dah”, navodi VSD. Oni bi, procjenjuje se, 2025. mogli iznositi oko 120 milijardi eura.
Lekcije iz proteklih godina
Rusija ne samo da bi mogla nadoknaditi velike gubitke u ljudstvu i materijalu u Ukrajini, nego bi čak mogla ubrzati ponovno naoružavanje, smatra njemačka obavještajna služba. Prema procjeni situacije, ruska ratna ekonomija proizvodi više nego što je potrebno za rat protiv Ukrajine. Putin je takođe naredio regrutiranje do 1,5 milijuna dodatnih vojnika do 2026.
To što njemački BND jednako oštro i gotovo alarmantno analizira stvari takođe bi mogla biti pouka iz nesretnih ocjena posljednjih godina. Nakon haotične evakuacije njemačke ambasade u Kabulu 2021., služba se suočila s kritikama jer svoje scenarije nije dovoljno brzo prilagodila tadašnjem razvoju događaja.
Služba se u početku takođe činila nezadovoljnom početkom ruskog napada na Ukrajini: kada je Rusija rasporedila trupe na granici s Ukrajinom u zimi 2021./2022., nijesu svi u BND-u smatrali vjerovatnim da će se Putin doista usuditi izvršiti invaziju.
Testiranje saveza
Pri tome su znakovi tada bili prilično jasni. Američke tajne službe su, na primjer, upozorile da se zalihe krvi već transportuju. Osim toga, u Rusiji je promijenjen zakon koji dopušta stvaranje masovnih grobnica za poginule u slučaju rata. To nikome, govorili su tada Amerikanci, ne treba za vježbu.
Obavještajna služba možda sada ne želi biti optužena da nije prepoznala ili da je pogrešno protumačila znake vremena. Predsjednik BND-a Bruno Kal (Bruno Kahl) upozorio je stoga krajem januara da ruska vojska sumnja u spremnost NATO-a da se brani i da bi Moskva mogla vrlo brzo pasti u iskušenje da testira Atlantski savez.
Vazdušne snage i mornarica sposobni za akciju na Baltiku
Ali gdje bi se mogao održati takav test za NATO, kako je opisan? Baltičke države, nekadašnji dio Sovjetskog Saveza, slove kao posebno ugrožene i prema Putinovoj doktrini, su viđene kao izgubljena teritorija carstva. Stručnjaci iz BND-a i Bundesvera takođe su ispitali tamošnju situaciju i došli do višeznačnog zaključka.
Otprilike tri četvrtine vojnika i opreme ruskih trupa iz pograničnih područja s baltičkim državama trenutno je vezano u Ukrajini. Međutim, to se ne odnosi na rusko zrakoplovstvo i mornaricu, koji ostaju u potpunosti operativni u baltičkoj regiji. Međutim, opasnost od ruske invazije na baltičke države trenutno se, navode službe, smatra prilično niskom. Ali, službe navode, da bi se ovo moglo brzo promijeniti.
Baltik bolje pripremljen
Dođe li do prekida vatre ili bilo kakve mirovne situacije u Ukrajini, tajne službe navode da je vrlo vjerovatno da bi se ruske jedinice povukle. Zbog ponovnog naoružavanja izgubljeni materijal u Ukrajini vjerovatno bi odavno bio nadomješten: ruski vojnici bi se vraćali, a kasarne i skladišta oružja već bi opet bili puni. Rusija bi tada, navodi se, mogla koncentrirati svoje snage izravno na zemlju NATO-a, prenosi Deutsche Welle.
No, njemački analitičari ističu i ohrabrujuće aspekte: uticaj Rusije u tri baltičke države, politički, društveni i ekonomski, znatno je opao. Građani koji govore ruski postaju sve bolje integrisani, a otpornost stanovništva na pokušaje destabilizacije i uticaja iz Moskve je ojačana. Sve su to, navodi se, događaji posljednjih godina koji u najmanju ruku otežavaju rusku ekspanziju.