Znanstvenici sa Sveučilišta Colorado Boulder došli su do zaključka da se odrasla inteligencija može naslutiti već u dojenačkoj dobi. Na temelju podataka prikupljanih desetljećima, ustanovili su da se sposobnost osobe za postizanje visokih rezultata na kognitivnim testovima može predvidjeti već u sedmom mjesecu života.
Dugogodišnje istraživanje blizanaca
U istraživanju je sudjelovalo 500 obitelji s blizancima, jednojajčanim i dvojajčanim. Djeca su praćena od 7 mjeseci do tridesetih godina života. Cilj je bio razumjeti kako genetika i okolina utječu na razvoj inteligencije.
Zahvaljujući usporedbi jednojajčanih blizanaca, koji dijele sve gene, i dvojajčanih, koji dijele otprilike polovicu gena, istraživači su mogli procijeniti koliko su za kognitivne sposobnosti zaslužni nasljedni, a koliko okolišni čimbenici.
Prema dr. Danielu Gustavsonu, voditelju istraživanja, zajedničko okruženje obuhvaća sve što dijete okružuje, dom, kvart, školu i društveni kontekst.
Prvi znakovi koji mogu otkriti budući IQ
U prvim godinama života, osobito prije treće godine, okolina igra važnu ulogu i može utjecati na inteligenciju u kasnijem životu. Rani testovi uključivali su mjerenje duljine zadržavanja pogleda na novi predmet u odnosu na poznati, praćenje predmeta pogledom, vokalizacije, raspoloženje i razinu pažnje, a koristile su se i poznate ljestvice razvoja Bayley.
Iako su rani testovi predviđali tek mali dio buduće inteligencije, s navršene tri godine mogućnost predviđanja značajno raste, a između sedme i šesnaeste godine utjecaj genetskih čimbenika postaje još izraženiji.
Inteligencija nije nepromjenjiva
Unatoč nasljednoj komponenti, stručnjaci ističu da inteligencija nije fiksna ni nepromjenjiva. Djeca mogu napredovati i razvijati se bez obzira na početne rezultate.
Kako bi roditelji znali kako najbolje podržati razvoj svog djeteta, psihologinja dr. Sara Douglas i pedijatrica dr. Heather Gosnell podijelile su korisne savjete:
Kako poticati razvoj inteligencije kod djece?
Omogućite djetetu raznovrsna iskustva. Upoznavanje djeteta s različitim bojama, teksturama, zvukovima i ljudima potiče razvoj mozga. Svakog tjedna uvedite nešto novo, to može biti nova igračka, pjesmica ili okruženje.
Kvalitetno provodite vrijeme u zajedničkim aktivnostima. Jedna od najvažnijih stvari za razvoj jezika i kognitivnih sposobnosti je komunikacija. Preporučuje se čitanje djetetu 20 minuta dnevno, svakodnevno pričanje i zajedničko igranje.
Ograničite vrijeme pred ekranima. Do navršenih 18 mjeseci života preporučuje se potpuno izbjegavanje ekrana. Kasnije, kad se uvedu, važno je da sadržaj bude kvalitetan, gledan u društvu roditelja i vremenski ograničen.
Roditelji, ne brinite, sve dolazi u svoje vrijeme
Stručnjaci naglašavaju da nije zabrinjavajuće ako dijete ne pokazuje rane znakove “naprednosti”. Neravnomjeran razvoj potpuno je uobičajen. Kasni govor ili kratka pažnja nisu znak za uzbunu, većina djece koja kasnije progovori nadoknadi to do četvrte ili sedme godine.
Također, IQ nije sve. Ljubaznost, empatija, iskrenost i sposobnost slušanja jednako su važne osobine koje nisu obuhvaćene testovima inteligencije, ali su ključne za kvalitetan život.
Kako ističe dr. Douglas: “Postoje osobine poput dobrote i suosjećanja koje su često važnije za život od kognitivnih sposobnosti”.