Istaknuto je to danas u povodu održavanja panel-diskusije pod nazivom „Ekonomske perspektive EU integracija Bosne i Hercegovine“, koju su u Sarajevu organizirali – Fondacija Friedrich Ebert u BiH i Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu (UNSA).
Viši analitičar u Inicijativi za evropsku stabilnost i panelista Adnan Ćerimagić kazao je kako su sudionici skupa u prilici da elaboriraju aktuelni trenutak procesa evropskih integracija, s fokusom na ekonomske aspekte i očekivanja na tom planu. Ono što je sada već jasno jeste to da u Briselu smatraju da zemlje zapadnog Balkana u posljednjih nekoliko godina nisu uspjele ekonomski da napreduju na očekivanom nivou – kazao je Ćerimagić u izjavi za medije, navodeći da je ta situacija rezultirala povećanjem podrške ovom regionu.
Dodao je kako bi rast ekonomskih parametara trebao biti propraćen konkretnim reformama, kao i odlučnijim iskoracima u političkom smislu, odnosno na planu daljnjeg instucionalnog jačanja u skladu s utvrđenim standardima i kriterijima.
U kontekstu spomenutog paketa pomoći, Ćerimagić navodi kako aktuelni model, među ostalim, predviđa dvije milijarde eura bespovratnih sredstava (grantova) te određene beneficije u pogledu lakšeg pristupa jedinstvenom evropskom tržištu.
Na značaj pravovremenog reagiranja na ponudu EU ukazala je i profesorica Ehlimana Spahić s Fakulteta političkih nauka UNSA, potcrtavajući kako je pred bh. vlastima/nadležnim institucijama ozbiljan izazov da simultano riješavaju prioritetne reformske zadatke. Uz ovu političku klimu i razinu posvećenosti stvarnim problemima, prilika je da se transformišemo iznutra, da stabilizujemo naše institucije, kao i da iskoristimo mogućnosti i da našu infrastrukturu obnovimo, te da realizujemo značajan nivo digitalizacije i da unaprijedimo naš ljudski kapital – kazala je Spahić.
U tom je kontekstu upozorila na poteškoće koje bi se mogle ispriječiti na tom putu poput nedostatnih institucionalnih kapaciteta, decentraliziranog sistema donošenja odluka…
Istovremeno je ocijenila kako mogućnosti i prostora ima, te da je pitanje – koliko će nadležni brzo reagirati i iskoristiti priliku i benefite koji su u direknoj vezi s evropskim integracijskim procesom.
Prema najavama iz Evropske komisije, iznos od šest milijardi eura, od čega dvije milijarde u formi bespovratnih sredstava, a četiri u formi povoljnih kredita, bit će raspodijeljen načelno između zemalja regiona, ali će biti trošen fleksibilno, što znači da će zemlje koje napreduju brže u reformama moći da računaju na novac koji ‘sporije’ zemlje nisu iskoristile.
U obrazloženju plana EK poručuje da će partneri sa zapadnog Balkana morati odlučno da se angažiraju na planu domaćih reformi i na jačanju ekonomske integracije u regionu, da bi iskoristili ponudu za rast. Na vlastima je da efikasno komuniciraju o planu rasta i njegovoj primjeni. Zapadni Balkan i EU treba da iskoriste ovu priliku da ubrzaju napredak na putu pristupanja – poručili su ranije iz EK.