Stournaras je upozorio da bi prijeteći globalni trgovinski rat mogao izazvati veliki “negativni šok potražnje” u eurozoni, što bi moglo snažno opteretiti europski gospodarski rast. “Znatan negativan utjecaj na rast mogao bi rezultirati time da aktivnost bude puno slabija od očekivane, povlačeći inflaciju ispod naših ciljeva”, rekao je.
Prema procjenama Europske središnje banke (ECB), opća carina od 25 posto na uvoz europske robe smanjila bi rast eurozone za 0,3 postotna boda u prvoj godini, dok bi protucarine EU-a za SAD pridonijele povećanju od pola postotnog boda.
Uvoz robe iz SAD-a u EU iznosio je 334 milijarde eura u 2024. godini, u usporedbi s 532 milijarde eura izvoza iz EU-a u SAD.
27-člani blok sada je prisiljen nositi se s uvoznim carinama od 25 posto na čelik, aluminij i automobile, te “recipročnim” carinama od 20 posto na gotovo svu ostalu robu.O posljedicama američkih carina na europsko gospodarstvo i odgovoru EU na njih na sastanku u Luksemburgu raspravljat će ministri članica EU nadležni za trgovinu, među kojima i državni tajnik u slovenskom Ministarstvu gospodarstva Dejan Židan.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, reagirajući na Trumpovu međuodluku o uvođenju međusobnih carina, pozvala je na pregovore, istodobno istaknuvši da je EU spremna djelovati.
U Bruxellesu još uvijek analiziraju posljedice ovih carina i carina na uvoz automobila, a predviđaju da će uzvratne mjere ovisiti o nalazima analize.
Posljednja faza je priprema protumjera kao odgovor na dodatne carine od 25 posto na uvoz čelika i aluminija u SAD koje su stupile na snagu sredinom marta. Očekuje se da će države članice o ovim mjerama odmazde odlučiti u srijedu, a one bi mogle stupiti na snagu 15. aprila.
Prema izvorima iz EU-a, ministri neće raspravljati o detaljima odgovora, ali se očekuje da će dati politički smjer Europskoj komisiji koja ga još priprema. Cilj je da sjednica završi jedinstvenom porukom, nakon što su početne reakcije zemalja članica na Trumpove srednje odluke bile prilično različite.