Paralelno s tim, u petak je održan sastanak između predstavnika HDZ-a BiH i Trojke. U narednim sedmicama planiran je i zajednički sastanak svih učesnika pregovora, koji bi mogao rezultirati konkretnim dogovorom o formiranju stabilne većine.
Matematika većine u Predstavničkom domu
U Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, koji broji 42 zastupnika, trenutno raspored snaga nije dovoljan za formiranje nove većine bez dodatne podrške. Trojka ima deset zastupnika, HDZ BiH četiri, a opozicija iz RS-a pet, što ukupno čini 19 ruku. Ipak, očekuje se da bi se ovoj grupaciji mogli pridružiti NES i zastupnik Naprijed-a, Šemsudin Mehmedović, čime bi se broj povećao na 22, osiguravajući entitetsku većinu i olakšavajući usvajanje zakona.
NES je u proteklom periodu više puta podržavao odluke vladajuće koalicije, uključujući glasanje za budžet FBiH i određene ključne zakone. Također, jasno su izrazili protivljenje inicijativi za smjenu ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića, koju su pokrenule stranke SDA i DF-a. Mehmedović se, s druge strane, svojim glasovima često svrstavao uz Trojku, što dodatno povećava vjerovatnoću da će podržati novu većinu.
Izazovi u Domu naroda
Za razliku od Predstavničkog doma, situacija u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH ostaje neizvjesna. Ovaj dom broji 15 delegata, a trenutna raspodjela mandata ne omogućava novoj koaliciji da samostalno osigura većinu. HDZ BiH ima tri delegata, opozicija iz RS-a dva, dok Trojka broji jednog predstavnika.
Potencijalna podrška dolazi od Zlatka Miletića, koji je nagovijestio spremnost da glasa za prijedloge koji vode ka slabljenju uticaja SNSD-a. Pored njega, presudnu ulogu mogao bi imati Ilija Cvitanović iz HDZ-a 1990, koji je ranije pokazao političku fleksibilnost, donoseći odluke prema vlastitom nahođenju. Ukoliko bi se obojica priklonila novoj većini, osigurala bi se opća većina, uključujući i entitetsku podršku za donošenje odluka.
SNSD i mogućnost blokade
Iako nova većina ima šansu da preuzme kontrolu nad donošenjem ključnih odluka, SNSD i dalje zadržava mehanizme koji mogu ugroziti rad Doma naroda PSBiH. Sa tri delegata, ova stranka može onemogućiti kvorum jednostavnim nepojavljivanjem na sjednicama, čime bi se blokiralo usvajanje zakona i donošenje odluka.
Osim toga, SNSD bi ovim mehanizmom mogao spriječiti smjenu svojih ministara, Staše Košarca i Srđana Amidžića. Međutim, u Vijeću ministara BiH ova stranka gubi ključne poluge blokade, što povećava šanse da odluke prolaze bez njihovog uticaja.
Nova ministarska imenovanja i uticaj na Vijeće ministara
Upražnjena pozicija ministra sigurnosti BiH, nakon ostavke Nenada Nešića, otvara prostor za nova imenovanja. Prema spekulacijama, na ovo mjesto bi mogao biti predložen Nebojša Vukanović. O njegovom imenovanju odlučuje predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, Borjana Krišto, dok bi konačnu potvrdu donio Predstavnički dom PSBiH.
Imenovanje Vukanovića značajno bi uticalo na dinamiku odlučivanja, jer bi kao član Kolegija Vijeća ministara imao mogućnost direktnog uticaja na dnevni red. U tom slučaju, Košarac i Amidžić mogli bi biti preglasani u procesu donošenja odluka, ukoliko bi se osigurala podrška jednog ministra iz svakog konstitutivnog naroda.
Druga mogućnost podrazumijeva ostavku Borjane Krišto, što bi dovelo do formiranja potpuno novog saziva Vijeća ministara. No, u tom slučaju konačnu odluku o potvrdi novog saziva donosilo bi Predsjedništvo BiH, gdje je jedino sigurna podrška Denisa Bećirovića.
Nova većina na državnom nivou ima realne izglede da osigura kontrolu nad Vijećem ministara BiH i omogući nesmetan rad Predstavničkog doma. Međutim, konačni uspjeh ovog političkog projekta zavisiće od rješavanja izazova u Domu naroda, gdje SNSD i dalje ima mogućnost blokade. Ishod narednih pregovora odredit će buduće odnose snaga i dinamiku donošenja ključnih odluka u institucijama BiH.4o