„Izrael, kao i svaka druga članica UN-a, mora poštovati svoje pravne obaveze“, rekao je norveški predstavnik Andreas Motzfeldt Kravik obraćajući se sudu.
„Izrael je dužan, u potpunoj saradnji s Ujedinjenim narodima i trećim državama, bez odlaganja omogućiti pružanje osnovnih usluga i humanitarne pomoći u punom obimu i bez ikakvih prepreka.“
Kravik je naglasio da je blokada humanitarne pomoći i komercijalnih isporuka na snazi već više od 60 dana, uprkos brojnim međunarodnim apelima za ukidanje ograničenja.
„Ovo je i moralno neprihvatljivo i pravno nezakonito“, rekao je, pozvavši na hitno i temeljno ukidanje blokade te trajno otvaranje kopnenih prijelaza.
Kristian Jervell, također u ime Norveške, istakao je da Izrael mora prestati sa svim radnjama koje onemogućavaju palestinske vlasti i Državu Palestinu da ostvaruju vanjskopolitičke odnose s međunarodnim akterima, uključujući UN, međunarodne organizacije i treće države.
Norveška je izrazila nadu da će savjetodavno mišljenje suda ojačati ulogu UN-a u okupiranim palestinskim teritorijama i pomoći međunarodnim naporima da se ostvari pravo Palestinaca na samoopredjeljenje, zasnovano na dvodržavnom rješenju.
„Sastajemo se u trenutku kada je humanitarna situacija u okupiranim palestinskim teritorijama dodatno pogoršana i postala živa noćna mora“, rekao je Kravik.
Izrael je od 2. marta zatvorio sve prelaze prema Gazi, onemogućivši dopremanje osnovnih potrepština, uprkos brojnim izvještajima o gladi u ovom ratom razorenom području.
Izraelska vojska obnovila je ofanzivu na Gazu 18. marta, čime je prekršen dogovor o prekidu vatre i razmjeni zarobljenika s palestinskim pokretom Hamas postignut 19. januara.
Od oktobra 2023. godine, u izraelskim napadima na Gazu ubijeno je najmanje 52.400 Palestinaca, većinom žena i djece.