Građevinske firme iz BiH koje godinama posluju na ovom tržištu suočavaju se s padom potražnje, sve manje izdatih građevinskih dozvola i nesigurnošću investitora.
U isto vrijeme, bh. radnici koji čine značajan dio građevinske radne snage u Njemačkoj, sve češće ostaju bez novih angažmana ili se njihova primanja smanjuju. Time se direktno ugrožava i novčani priliv u Bosnu i Hercegovinu putem doznaka, ali i interes za ulaganje u nekretnine u domovini – jer su upravo naši ljudi iz dijaspore ključni pokretači potražnje na domaćem tržištu stanova i kuća.
Ako se negativni trendovi u Njemačkoj nastave, BiH bi mogla osjetiti višestruke posljedice: usporavanje rasta cijena nekretnina, pad investicija, manju potražnju za građevinskim radnicima, pa čak i povratak dijaspore koja se više neće moći osloniti na siguran posao u Njemačkoj.
Analizu njemačke nekretninske krize i njenih posljedica po Bosnu i Hercegovinu donosi ekonomista Admir Čavalić za Bosnainfo.
Koliko je njemačka kriza pogodila firme iz BiH koje tamo posluju?
– Ova kriza uzrokuje brojne probleme za bh. kompanije, posebno one koje se bave izvođenjem grubih građevinskih radova u Njemačkoj. Naše firme i radnici značajno su prisutni u ovom segmentu, ali sada – usljed usporavanja tržišta – mnogi projekti su zaustavljeni ili odgođeni. Ukoliko nemaju alternativna tržišta, poslovanje im je znatno otežano. Pojavljuju se problemi u likvidnosti, otežava se zapošljavanje, a realne zarade radnika trpe.
Prvi i ključni problem koji se trenutno osjeti jeste usporavanje ekonomske aktivnosti na tržištu nekretnina, što se direktno prelijeva na naše izvođače radova. Posljedice se potom reflektuju i na BiH – jer riječ je o firmama koje izvoze radnu snagu i usluge. Svaki šok koji oni dožive na vanjskom tržištu, dugoročno gledano, predstavlja gubitak i za domaću ekonomiju.
Kako se pad broja građevinskih dozvola u Njemačkoj odražava na bh. kompanije u građevinskom sektoru?
Pad od 17% u broju izdatih građevinskih dozvola u Njemačkoj tokom prošle godine direktno pogađa bh. kompanije koje su uključene u sektor grube gradnje. Riječ je o firmama koje se oslanjaju na kontinuitet poslova u Njemačkoj, a sada sve češće ostaju bez angažmana. Gubljenjem poslova, one gube i likvidnost, što dodatno otežava poslovanje u već složenim uslovima – od visokih poreznih i drugih nameta, preko nepovoljnih odnosa s bankarskim sektorom, do sve većih zahtjeva države prema njima.
Na duže staze, sve ovo otvara i ozbiljno pitanje opstanka tih firmi na tržištu. Njemačka građevinska kriza tako postaje i naš unutrašnji ekonomski problem, jer značajan broj kompanija iz BiH svoje poslovanje bazira upravo na radu u toj zemlji.
Može li novi talas povlačenja investitora dodatno pogoršati situaciju za bh. građevinske firme?
Moguće je. Novi talas povlačenja investitora iz nekretninskih fondova, koji se očekuje sredinom godine, svakako bi mogao dodatno pogoršati već složenu situaciju, posebno za bh. firme koje ovise o stabilnosti njemačkog građevinskog sektora. Ipak, važno je naglasiti da tržište i dalje pomno pratimo, jer postoje i faktori koji bi mogli donijeti preokret.
Evropska centralna banka najavljuje moguća smanjenja kamatnih stopa, što bi moglo olakšati finansiranje i potaknuti investicije. Također, uočava se i određeno “popuštanje” u rigidnim pravilima i modelima rada, posebno kada govorimo o detašmanima i barijerama koje su dugo bile prisutne za strane radnike.
Dakle, iako je trenutna situacija neizvjesna i teško mjerljiva, ne mora nužno značiti da će sve ići ka lošijem – konačni ishod zavisiće od toga hoće li se tržište uspjeti dodatno finansijski stabilizirati i otvoriti prostor za nove projekte.
Mogu li i djelatnosti poput elektroinstalacija, vodoinstalacija, izolacija i fasaderskih radova biti ugrožene?
Svakako da mogu. Iako te firme trenutno i dalje posluju, jasno je da to rade sa znatno smanjenim obimom posla. Ključno pitanje je šta se dešava ako se kriza nastavi ili produbi – tada bi i ove djelatnosti mogle doći u ozbiljan rizik.
Ono što je posebno problematično jeste što ovakva situacija automatski vraća veliki broj naših radnika nazad na domaće tržište, gdje često nema dovoljno posla da ih apsorbuje. To direktno povećava ukupnu nezaposlenost u BiH. Istovremeno, dijaspora – koja je do sada bila jedan od najvećih investitora u nekretnine u BiH – zbog nestabilnosti i nesigurnosti u Njemačkoj, sve manje ulaže i gradi kod nas.
Rezultat toga je pad aktivnosti i na domaćem tržištu, čime se kriza iz Njemačke preliva u Bosnu i Hercegovinu na više nivoa – od pojedinca do kompletne građevinske industrije.