Korijenje ostaje veoma aktivno i raste sve dok se zemlja ne smrzne. U regionima gdje su temperature nešto više ona će nastaviti da raste i biće neophodno da je pokosimo, ali rez ne smije biti prenisko. U sjevernim krajevima košnju je bolje odložiti do proljeća.
Kako bi spriječili propadanje biljaka potrebno je ukloniti lišće i biljni otpad sa površine, jer potiču procese truljenja. Padom temperature ispod 5ºC prestaje potreba za hranivima.
Najveći problem vlaga
Zimi je vlaga najveći problem. Padavine, snijeg i kiša su često prisutni. Problem dodatno usložnjava niska temperatura koja usporava usvajanje suviše vode od strane zemljišta. Opasnost prevelike količine je u pojavi gljivičnih oboljenja. Također, istiskuje se vazduh iz zone korijena koji se zbog toga guši, ne može da diše, nema razmjene gasova, slabi usvajanje hraniva. Zemljište postaje zbijeno. Sve pojave dovode do propadanja travnog pokrova i nastanka ćelavih mjesta.
Preveliku vlažnost travnjaka ćete prepoznati po vodi koja stagnira na površini, blatnjavom zemljištu, dijelovima na kojima trava žuti i odumire.
Bolje spriječiti, nego liječiti
Zato je najbolje provesti mjere prevencije. Još prije zasnivanja i sjetve treba se pobrinuti da travnjak ima dobru drenažu. Voda treba biti usmjerena ka nižim područjima ili odvodnim kanalima, šahtovima. Sada se obavlja redovna aeracija, što poboljšava strukturu zemljišta i sposobnost upijanja. Dubina sloja koji se podvrgava aeraciji je do 12 cm. U tu svrhu koristimo namjenske mašine i alate, ali i namjenska sredstva.
Ako primijetite da se voda zadržava duže od sedmicu dana, postoji opasnost da će se razviti ozbiljni procesi propadanja trave. Rezultat je to neravnog i zbijenog zemljišta, ali i prevelikih padavina ili nagomilavanja snijega na jednom mjestu prilikom čišćenja. Kopanje uskih kanala koji su ispunjeni pijeskom pomaže kod brze odvodnje prevelike količine vode.
Vertikalna drenaža se obavlja kopanjem rupa promjera do 10 cm i dubine do 80 cm. Na 1m³ kopaju se tri ovakve rupe koje imaju za cilj da se probije zbijeni sloj zemlje. One se ispune šljunkom i pijeskom, kako ne bi došlo do samozatrpavanja.