Ova odluka ima značajan utjecaj na radnike i ekonomiju zemlje, stoga se očekuje da će izazvati brojne reakcije, kako među građanima, tako i među ekonomskim stručnjacima i političkim analitičarima.
Na press konferenciji izložene su ključne informacije o samoj odluci, kao i njenim potencijalnim posljedicama na tržište rada u Federaciji BiH.
Počela je konferencija za medije Vlade FBiH o minimalnoj plaći. Prvi se obraća premijer FBiH Nermin Nikšić.
U trenutnim izazovima, smatram da Federacija BiH može biti zadovoljna, pa čak i ponosna na svoje ekonomsko stanje. Nismo morali praviti rebalans budžeta prošle godine, što pokazuje da smo dobro planirali financije. To također demantira tvrdnje o zaduživanju i dužničkom ropstvu koje nam se pripisuje od strane Vlade FBiH.
Nakon ove odluke, priča o pretjeranom zaduživanju više se uopće ne spominje. Kao Vlada, odlučili smo biti transparentni i iznijeti cijelu istinu koja je prethodila odluci o minimalnoj plaći.
Ova odluka izazvala je mnoge reakcije, što je zapravo rijetkost. S jedne strane, imamo poslodavce i njihove stručnjake koji osporavaju ovu odluku. S druge strane, postoje poslodavci koji je podržavaju, ali i oni koji šute jer ih odluka ne pogađa – jer nemaju radnike s platom manjom od 1.000 KM.
S druge strane, imamo radnike i sindikate koji pozdravljaju odluku, ali i one koji ne govore ništa. Čak imamo i radnike koji nam se javljaju, tvrdeći da ih poslodavci vrše pritisak da organiziraju proteste pred Vladom FBiH. Zanimljivo je da bi radnici protestirali protiv povećanja svojih primanja i plata, što daje poseban ton cijeloj situaciji – rekao je Nikšić.
Nije tačno da će poslodavci biti obavezani uplatiti dodatnih 860 miliona KM
Glasniji dio poslodavaca i njihovih analitičara, osim problematiziranja plate, vrlo rijetko su ukazivali na neke konkretne brojeve osim paušalnih procjena o ugrožavanju 130.000 radnih mjesta te tvrdnje o nekih dodatnih 860 miliona KM koji bi se trebali sliti u budžet FBiH. Dakle, želim reći da je potpuna neistina da će zbog ove odluke Vlade poslodavci morati uplatiti dodatnih 860 miliona.
Istina je da će na bazi podataka procjene Federalne porezne uprave prema podacima o ostvarenju prihoda za prethodnu godinu po osnovu doprinosa za PIO/MIO i zdravstveno osiguranje uplatiti nešto manje od 460 miliona KM.
Od čega za fond PIO će biti uplaćeno 256 miliona, za zdravstveno osiguranje 183 miliona, a od čega trebate da znate da će nekih 20-ak miliona biti fond solidarnosti.
Radnici su jedina grupa koja nije dobila odgovarajući odgovor na inflaciju. U 2023. godini ostvareno je 5,7 milijardi KM dobiti, od čega je oko 5,4 milijarde KM pripalo privatnom sektoru. U posljednje tri godine došlo je do rasta dobiti od 40 posto, dok je minimalna plaća porasla samo za 14 posto. Ako netko smatra da su ove brojke netačne, spremni smo o tome razgovarati.
Odluka o minimalnoj plaći donijeta je kao odgovor na nezadovoljavajući odnos poslodavaca prema radnicima. Razmatrali smo različite opcije, uključujući Uredbu koja bi predviđala minimalnu plaću od 700 KM uz neoporeziv dio do 1.200 KM, ili opciju s 800 KM minimalne plaće i 400 KM neoporezivog dijela, ali ni jedno od tih rješenja nije prihvaćeno od strane poslodavaca.
Posebno nas je iznenadilo što su Ekonomsko-socijalnom vijeću predložena minimalna primanja od 1.000 KM, uz doprinose samo na 650 KM, što je jasno pokazalo zloupotrebu radnika kroz isplate regresa, toplog obroka i drugih naknada.
Iako se ovakve prakse ne odnose na sve poslodavce, saznanja o zloupotrebama neoporezivih naknada bila su ključna za donošenje ove odluke. Odluka o minimalnoj plaći na snazi će biti do donošenja zakona o fiskalizaciji. Bitno je naglasiti da neoporeziv dio ostaje nepromijenjen, te će i dalje biti moguće isplaćivati naknade na taj način.
Procjena da bi nova odluka mogla ugroziti 100.000 radnih mjesta smatra se netačnom i preuveličanom. Vlada FBiH osigurat će potrebne poticaje, a u slučaju potencijalnih otkaza bit ćemo vrlo osjetljivi. Inspekcijski nadzor bit će pojačan i strožiji kako bi se spriječile zloupotrebe, posebno u slučajevima kada radnici ostaju na biroima, ali zapravo obavljaju svoj posao. Pozivamo sve radnike da prijave takve slučajeve.
Svi smo svjedoci nastojanja da u prošloj godini pronađemo ravnotežu, osiguravajući podršku radnicima, ali i pružajući mogućnost poslodavcima da doprinesu poboljšanju životnog standarda svojih zaposlenika. I mogu slobodno reći da je veliki broj poslodavaca pokazao potpuni nedostatak volje da iskoristi mogućnost neoporezive isplate više od 400 KM mjesečno za svoje radnike. U prvih šest mjeseci prema prvoj Uredbi, to je bilo nešto više od 2.500 KM, a prema drugoj Uredbi nešto više od 2.700 KM po radniku.
Podaci jasno govore – prema tim Uredbama poslodavci su bili obavezni prijaviti Poreskoj upravi isplatu pomoći svojim radnicima. Međutim, od mogućih 1,5 milijardi KM pomoći koje su poslodavci mogli isplatiti, isplaćeno je samo 144 miliona KM, što je tek oko 9,6 posto od mogućnosti. – rekao je Nikšić.