Predsjednik entiteta Republika Srpska, Milorad Dodik, ponovo zaoštrava situaciju u Bosni i Hercegovini. U obraćanju Narodnoj skupštini RS-a u Banjoj Luci, Dodik je u četvrtak otvoreno zaprijetio: „Lovit ćemo Schmidta“. Time je jasno poručio da ne priznaje autoritet visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, njemačkog političara Christiana Schmidta.
Dodik je najavio i da će instituciju OHR-a proglasiti „kriminalnom organizacijom“. Time još jednom demonstrira otvoreno nepriznavanje međunarodnih stavova, prije svega Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država.
Parlament Republike Srpske donio je zaključke koji RS predstavljaju kao „nezavisnu državu“, čime Dodik direktno krši Dejtonski mirovni sporazum iz 1995. godine, koji predstavlja ustavni okvir Bosne i Hercegovine, piše njemački Taz.de.
Naređenje za hapšenje Dodika, ali bez konkretne akcije
Situacija u BiH ostaje ozbiljna i napeta. Tužilaštvo BiH u srijedu je izdalo poziv Dodiku za saslušanje, nakon što ga je Sud BiH u Sarajevu nepravosnažno osudio na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja. Presuda je uslijedila zbog Dodikovog odbijanja da provodi odluke Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika Schmidta, koje je proglasio „nevažećim“ na teritoriji RS-a.
Iako bi Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) sada trebala provesti hapšenje, to je gotovo nemoguće bez rizika od oružanog sukoba s Dodikovim obezbjeđenjem i policijom Republike Srpske.
EUFOR pojačava prisustvo, ali izbjegava direktan sukob
Međunarodne snage EUFOR-a za sada izbjegavaju sukobe, iako formalno imaju ovlasti da djeluju protiv Dodika. Mađarske jedinice EUFOR-a, koje su ranije bile stacionirane u Banjoj Luci i koje su najavljivale podršku Dodiku, povučene su s tog područja. Uprkos tome, ukupno raspoređenih 1.500 vojnika EUFOR-a za sada se drži po strani. Najavljena je „privremena pojačanja“ ovih trupa još početkom marta.
Dodik je u međuvremenu zatražio i podršku Rusije, pozivajući Moskvu da se usprotivi EUFOR-u u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Za sada nema konkretnih naznaka da bi evropske snage mogle preduzeti direktne mjere protiv Dodika. Ipak, zaoštravanje krize stavilo je Bosnu i Hercegovinu ponovo na dnevni red NATO-a. Generalni sekretar NATO-a, Mark Rutte, tokom posjete Sarajevu u utorak izrazio je ozbiljnu zabrinutost zbog razvoja situacije, dok su SAD jasno poručile da podržavaju suverenitet i teritorijalni integritet BiH, odbacivši Dodikove nade u podršku srpskim nacionalistima.
Pritisci na Vučića, Dodik sve izoliraniji
Ostale etničke zajednice u BiH, Bošnjaci i Hrvati, za sada se drže suzdržano. Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović posjetio je Ankaru, u nadi da će osigurati podršku Turske, dok civilno društvo u Sarajevu očekuje konkretne korake iz Evropske unije.
Ipak, sve više građana Republike Srpske odbija slijediti Dodika bezuslovno. Mnogi pripadnici srpskog kadra unutar SIPA-e odbili su poslušati Dodikove naloge i ostali su lojalni institucijama BiH. Srpske opozicione stranke, poput SDS-a, oštro kritikuju Dodikovu politiku, iako su trenutno bez stvarnog političkog utjecaja. Novi zakoni koje je Dodik progurao u četvrtak dodatno kriminalizuju opoziciju, proglašavajući neistomišljenike „neprijateljima države“, uz prijetnju hapšenjem.
Vučić pod pritiskom, podrška Dodiku sve slabija
Nije jasno kakav će biti ishod trenutne krize. U Srbiji se za 15. mart najavljuje masovni protest protiv predsjednika Aleksandra Vučića, koji je blizak saveznik Milorada Dodika. Finansijska situacija u Republici Srpskoj dodatno otežava Dodikovu poziciju – entitet je na ivici bankrota i sve više zavisi od pomoći iz Beograda.
Dodik pokušava stvoriti „fakte na terenu“ i preokrenuti raspoloženje u svoju korist, ali ostaje pitanje hoće li uspjeti ukoliko međunarodna zajednica i EU odluče uvesti odlučnije mjere. Posebno se spominje potreba za jačanjem prisustva EUFOR-a u strateški važnom i trenutno neutralnom Brčkom, gdje bi, u slučaju eskalacije, Republika Srpska mogla biti presječena na dva dijela.