Ginex je u posebnom fokusu New York Timesa zbog toga što namjenska industrija u Bosni i Hercegovini većinom izvozi u SAD, na šta napominju u svom tekstu.
“Apetit SAD-a za oružjem već dugo predstavlja stabilno tržište za glavnu industriju Goražda – fabrike oružja izgrađene dok je Bosna bila dio Jugoslavije, multietničke komunističke države koja se raspala 1991. godine. Sada su carine koje je najavio Trump za gotovo sve trgovinske partnere Sjedinjenih Država, uključujući i Bosnu, odjeknule i u Goraždu”, piše NYT.
Navode dalje da je Ginex obustavio svoju ekspanziju zbog toga što ne znaju kako će izgledati svijet trgovine kada istekne 90-dnevni rok kojeg je odredio Trump, a nakon kojeg će stupiti na snagu carine, koje uključuju i tarifu od 34 posto na robu iz BiH.
“Zaustavilo bi sav naš izvoz”, rekao je Demir Imamović, marketing menadžer Ginexa za NYT, referirajući se na ovu carinu. Čak je naveo i da bi 10 posto carine “prestrašio američke kupce.”
Kompanija je odgodila svoje planove da poveća broj zaposlenih sa oko 850 na 1.100 kako bi odgovorila na potražnju američkih proizvođača municije, rekao je on.
Shooters World, kompanija iz Južne Karoline koja prodaje barut i kapisle američkim proizvođačima municije, izjavila je da je u oktobru uvezla 20 miliona kapisli od Ginexa, ali je otkazala isporuku planiranu za april, djelimično zbog uvođenja carina.
Gradonačelnik Goražda, Ernest Imamović rekao je za NYT da ga brine to što su se SAD odrekle vjere u slobodnu trgovinu i ekonomski razvoj kao puta ka miru. Takvo razmišljanje je, kako je rekao, oblikovalo američku politiku u nestabilnoj regiji još od 1995. godine, kada je mirovni sporazum postignut u Dejtonu okončao rat u Bosni.
Dodatni udarac za Goražde, rekao je, predstavlja ukidanje programa američke agencije USAID, što je potez koji je povukla Trumpova administracija.
Ta agencija je finansirala sada otkazani projekat kojim se pokušavalo privući investicije iz bosanskohercegovačke dijaspore u SAD-u. Drugi USAID-ov projekat za podršku lokalnoj upravi takođe je obustavljen.
“Bez SAD-a, mi smo ovdje mrtvi”, rekao je Imamović za NYT.
BiH je nekad proizvodila više od polovine municije koju je koristila jugoslovenska vojska, podsjeća NYT, a veliki dio toga dolazio je iz državnih fabrika u i oko Goražda. Raspad jugoslovenske države značio je i gubitak glavnog kupca za Goražde.
Dvije najveće kompanije u gradu, državna firma Ginex i privatizovana Pobjeda Technology, fokusirana na proizvodnju municije za pištolje i sportsko oružje, okrenule su se američkom civilnom tržištu kako bi opstale i zapošljavale više od 2.000 lokalnih radnika.
“Više od 100 miliona Amerikanaca posjeduje oružje, a to znači da im treba puno municije”, rekao je Imamović iz Ginexa. Posao je, dodao je, naglo porastao 2020. godine kada su pandemija koronavirusa i napetosti izazvane ubistvom Georgea Floyda potaknule talas kupovine oružja u SAD-u.
Pobjeda Donalda Trumpa na izborima u novembru, rekao je Imamović, izazvala je pomiješana osjećanja. Ohrabrila ga je činjenica da republikanske administracije obično ne podržavaju ograničenja prodaje oružja, ali je bio zabrinut zbog Trumpove često iskazane naklonosti prema carinama.
Nadajući se najboljem, njegova firma je u januaru zakupila štand na sajmu lova i streljaštva u Las Vegasu. Te nade su se temeljile i na procjeni da će američki proizvođači municije i dalje morati uvoziti kapisle, čak i ako Trump uvede carine, jer bi povećanje domaće proizvodnje bilo teško izvodivo.
Za razliku od čahura i metaka, koje je relativno lako proizvesti, proizvodnja kapisli uključuje opasan i visokospecijaliziran posao.
Onda je uslijedila Trumpova najava o carinama od 35 posto na uvoz iz Bosne, što je izazvalo šok kod goraždanskih proizvođača municije, ali i njihovih kupaca.
NYT napominje i da odgovor BiH na Trumpove carine vodi Staša Košarac, kojeg su opisali kao “srpskog nacionalistu”, te kažu da je on, kao ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, taj koji treba zaštiti bosanskohercegovačke industrije koje zavise od izvoza u SAD.
Ipak, kako piše ovaj američki list, Košarca ne zanima namjenska industrija u Goraždu, te kaže kako “njegovo ministarstvo ima pametnija posla.”
Izjavio je da su SAD “u pravu kada štite vlastite interese“ i da ne vidi razlog za žalbu na carine. Zadovoljstvo je izrazio i zbog odlaska administracije bivšeg predsjednika Joea Bidena, koja je često kritikovala najekstremnije srpske političare u BiH i uvela sankcije njihovom lideru Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske.
NYT također govori i o tome da je cijela situacija s carinama u sjeni dešavanja u Bosni i Hercegovini, odnosno činjenice da je za rukovodstvom RS-a, zbog donošenja neustavnih i antidejtonskih zakona, raspisana centralna potjernica.